Po gregorijanskom kalendaru, 30. jula obilježava se Sveta velikomučenica Marina, narodu poznatija i kao Ognjena Marija. Budući da je svetkovina usred ljeta, naša tradicija je ubraja u red takozvanih "ognjevitih svetaca", zajedno sa Svetim Ilijom, Blagom Marijom i Svetim Pantelijom. Kao i za mnoge svetkovine, i ovaj dan krase interesantni običaji.
Naime, po narodnim predanjima, vjeruje se da je Ognjena Marija bila rođena sestra Svetog Ilije i Blage Marije. Isto tako, zbog njene naravi u narodu vlada strahopoštovanje prema njenom liku, zbog čega se poštuju običaji, iako nije obilježeno crvenim slovom u crkvenom kalendaru.
Jedno vjerovanje stoji uz priču da je Ognjena Marija dobila to ime jer je često rasplamsavala rasprave sa bratom, dok je Blaga Marija pokušavala da ublaži ljutnju.
Druga vjerovanja naroda vezuju se za priču da se Ognjena Marija žalila Svetom Panteliji da su je "plugom zaorali, trlicom satrli i iglom izboli", pa je on obećao da će zapaliti ljetinu i stoku, ali i da će slati gromove narodu.
Upravo to je iznjedrilo i određena "pravila" u narodu za ovu slavu.
Šta ne treba da se radi za Ognjenu Mariju
Prvenstveno, vjeruje se da je Ognjena Marija zaštitnica žena, ali i da tog dana žene ne treba čak ni konac u iglu provući, niti raditi bilo šta od kućnih poslova.
Da ne treba ništa da se radi tog dana, prenosi se i na muškarce. Po vjerovanju, Ognjena Marija šalje opomenu gromovima i paljenjem svima onima koji rade nešto u poljima i njivama.
Prema narodnim vjerovanjima, na Ognjenu Mariju treba izbjegavati i kupanje u velikim vodama, jer se navodno svake godine na taj dan dešavaju utapanja i davljenja u rekama i jezerima.
Prilika za ljubav
Vjeruje se da djevojke na ovaj dan treba da poklone ogledalce mladiću koji im se sviđa i da će taj zauvijek u njih gledati kao "u svoj odraz u ogledalu".
(Ona)