Na Veliku srijedu se spominje izdaja Jude Iskariotskog. Tog dana, u spomen na ženu koja je izlila miro na noge Hristove, u crkvama se vrši jedna od sedam svetih tajni, osvećenje jeleja.

Tokom svete tajne jeleosvećenja vjernici se pomazuju osvećenim uljem kao lijekom za tjelesno i duševno zdravlje.

Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u Cvetnoj nedjelji. U Negotinskoj krajni čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodnoj medicini.

Ponegdje se i na veliku srijedu, farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

U ponedjeljak je počela Velika, odnosno strasna sedmica, a tokom ove nedjelje nekada su vladale rigorozne zabrane koje su i te kako poštovane.

Strogo se pridržavalo posta, zabranjeno je pranje veša, veselje, pijanstvo, čak i odnosi između supružnika, jer se vjerovalo da će djeca začeta u tom periodu dobiti "fras".

U crkvama se na bogosluženjima podsjeća na posljednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista - njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Ova nedjelja se zove strasna, jer na staroslovenskom riječ strast znači stradanje, trpljenje i bol.