Srpska pravoslavna crkva i vjernici u nedjelju 19. avgusta obilježavaju Preobraženje Gospodnje, posvećeno sjećanju na događaj kada je Isus Hristos na gori Tavor u prisustvu Mojsija i proroka Ilije najavio nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu cara nad carevima, koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.
U pravoslavnim hramovima blagosilja se novi rod grožđa, koje se prema običajima prvi put jede na današnji dan. U narodu se vjeruje da se 19. avgusta priroda preobražava, ljeto se bliži kraju.
Uvriježeno je i mišljenje da se na Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, te da ko to vidi i drugom objelodani - izgubiće razum.
Zanimljiva su vjerovanja da na ovaj sveti dan ne valja spavati preko dana, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv. Kažu da nije dobro ni da se tog dana plače, niti valja da ljudi cijeli dan provedu u kafani kako im to ne bi prešlo u naviku, pa da postanu zgubidani i raspikuće.
U nekim krajevima u Srbiji ljudi na Preobraženje beru lješnike i čuvaju ih tokom cijele godine za lijek kad nekoga zaboli uvo.
Može se čuti i da je Bog stvorio vinovu lozu i njene plodove kako bi blagoslovio ljudski rod. Međutim, đavo je, da bi privolio ljude da mu se pridruže, stvorio kupinu, koja sazrijeva prije grožda. E, zato se smatra da ne treba jesti kupine sve dok se grožđe ne proba.
U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama i jezerima jer se od tog dana preobražava i gora i voda te se nikako ne valja više kupati u rijekama i jezerima.
