Sutra slavimo Svetog Stefana: Vjeruje se da vjetar može donijeti blagoslov i nevolju

Ljetnji Sveti Stefan - vjetar koji može donijeti i blagoslov i nevolju

Sutra, Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana, u narodu poznatijeg kao Sveti Stevan Letnji ili Stevan Vetroviti. Za razliku od zimskog praznika posvećenog ovom svetitelju, koji se slavi 9. januara, ljetnji dan ima poseban značaj, naročito među onima koji žive u skladu s prirodom.

U narodnom predanju, Sveti Stefan Letnji poštuje se kao zaštitnik od vjetrova. Vjeruje se da vjetar koji dune na ovaj dan može donijeti nesreću, oduvati sijeno, slamu, pa čak i izazvati bolesti. Zato se na ovaj dan vjetar izbjegava i ne gleda u pravcu odakle duva, a mnogi izbjegavaju radove na poljima i u štalama.

Majka dječaka koji se otrovao na olimpijskom bazenu na Otoci iznijela detalje drame

Primorci ga slave kao zaštitnika moreplovaca

Za stanovnike primorskih krajeva, ovaj dan ima dodatnu simboliku – oni Svetog Stefana Vjetrovitog smatraju mornarskom slavom. Vjeruje se da upravo on ''puni jedra'' vjetrom i pomaže pomorcima da bezbijedno stignu do obale. Zato ga posebno poštuju ribari i moreplovci, koji mu pale svijeće i mole za mirno more i siguran povratak kući.

Svetac koji je govorio istinu, bez straha

Prema biblijskom predanju, Sveti arhiđakon Stefan bio je prvi mučenik hrišćanske crkve – prvomučenik. Svojim riječima, djelima i nepokolebljivom vjerom, otvoreno je govorio istinu narodu i branio Hristovo učenje. Upravo zbog toga bio je osuđen i kamenovan. Imao je svega tridesetak godina kada je postradao, a njegove posljednje riječi bile su:

U Beogradu i Novom Sadu protesti studenata u blokadi

Kroz vijekove, njegova žrtva ostala je simbol vjere, hrabrosti i istine. Vjernici vjeruju da je Gospod ukrasio njegovu dušu slavom, jer je prvi položio život za ime Hristovo.

Nakon njegove mučeničke smrti, tijelo Svetog Stefana prenijeto je iz Jerusalima u Carigrad, što je događaj koji sutra i obeilježavamo. Taj čin se doživljava kao duhovna pobjeda – dokaz da svetac ne prestaje da djeluje čak ni nakon smrti.

U njegovu čast, u srpskim krajevima podignuto je preko 40 hramova, a njegov kult duboko je ukorenjen u narodnu svijest.

Narodna vjerovanja i danas žive

Na dan Svetog Stefana Letnjeg, mnoge porodice se pridržavaju običaja koji se prenose s koljena na koljeno. U nekim krajevima se ne iznosi ništa iz kuće, ne premješta sijeno ni slama, a djeca se uče da poštuju vjetar kao silu koju ne treba izazivati. Mnogi vjeruju da, ukoliko se ovaj dan obilježi s poštovanjem, Stevan Vetroviti će čuvati kuću i imanje tokom cijele godine.

(Ona.rs)