Srpska pravoslavna crka i njeni vjernici sutra obilježavaju Gospojinske poklade. One obilježavaju dan praštanja i poslednji dan kada se mrsi uoči Velikog gospojinskog posta koji će trajati naredne dvije nedjelje.
Dvonedjeljni post predstavlja duhovnu i tjelesnu pripremu za praznik Velika Gospojina ili Uspenje Presvete Bogorodice. Ovo je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i uspomena je na smrt Bogorodice koja se na ovaj dan vaznijela na nebo i predala svoj duh Spasitelju.
Velikogospojinski post je na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava ulje i vino, i na Preobraženje, kada se razrešava na ribu.
Post je uveo Isus Hrist, koji je 40 dana i noći postio u pustinji, nakon čega je izašao kao pobjednik nad iskušenjima koja mu je postavio Sotona. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, osim jednodnevnih, postoje i višednevni postovi, a to su, uz Velikogospojinski, još i Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.
Poklade su dobile naziv po običaju da se na ovaj dan sve uvrede opraštaju, kako bi i nama dugovi bili oprošteni, i tako rasterećeni dugovanja, što čišći ušli u period nastupajućeg posta.
Zato se u narodu, uz čašu, zdravica na ovaj dan kaže. "Oprosti, ulazimo u post kao u more", a prisutni odgovaraju "Neka je od boga oprošteno, oprosti i ti meni".