Badnje veče i Božić sa sobom nose prekrasne običaje.
Jedan od njih je i unošenje badnjaka u kuću. Ali, nije dovoljno samo ga ubaciti, već je važno unijeti ga u pravom trenutku i poštovati druge običaje vezane za ovu radnju.
Domaćin bi trebalo da unese badnjak i slamu u kuću prije večere kako bi osigurao blagostanje u svom domu. Kucanjem na vrata, domaćin najavljuje dolazak badnjaka, a kada se ukućani pitaju “Ko je?”, on odgovara: “Badnjak vam dolazi u kuću”.
Kada domaćica otvori vrata, pozdravlja badnjak sa “Dobro veče, badnjače”. Domaćin, noseći badnjak, ulazi u kuću desnom nogom preko praga i poželi “Srećno Badnje veče”, a ukućani uzvraćaju sa “Bog ti dobro dao i sreće imao”. U isto vrijeme, domaćica sipa žito iz sita po domaćinu.
Domaćin, noseći badnjak, obilazi kuću kvocajući kao kvočka, dok domaćica i djeca idu za njim pijučući kao pilići. Običaj je da domaćin stavlja orahe u svaki ugao kuće kao žrtvu precima. Ostali orasi ostaju u slami ispod stola, često se jedu sa medom, ali orasi u uglovima se ne diraju.
Nakon unošenja badnjaka, unosi se i slama, a domaćin ili domaćica je raznose po cijeloj kući. Slama se najviše stavlja na mjesto gdje će biti postavljena večera.
Kao i kod unošenja badnjaka, osoba koja nosi slamu treba da kvoca, a ostali da pijuču. Na slamu se postavlja stolnjak jer se večera služi na podu. Stolice se iznose iz kuće, a svi sjede na slami.
Badnjak se cjeliva, maže medom i stavlja na ognjište. Ljudi su ga nekada kitili granama, ljubili, prelivali su ga vinom, posipali žitom… Djeca su palila vatru govoreći želje za blagostanjem. Dok se vatra džara badnjakom izgovara se – koliko varnica toliko parica, koliko varnica toliko sreće i zdravlja, koliko varnica toliko i dječice…
Ponekad se uz badnjak unosi i pečenica, uz riječi “Dobro veče, čestiti vi i Badnje veče”, na što ukućani odgovaraju “Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica”.
Nakon ovih obreda, domaćin okadi cijelu kuću i večeru, upali svijeću i tek onda se pristupa večeri, piše 24 sedam.
