"Trezorski vid poslovanja nije nepoznat u finansijskom sistemu Republike Srpske i on funkcioniše u socijalnoj zaštiti, prosvjeti itd., a napominjemo da se njegovim uvođenjem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne mijenja način finansiranja, nego uvodi potpuna namjenska kotrola utoška sredstava", saopštili su iz ministarstva. 

Dom zdravlja u Čelincu putem trezora posluje već deset mjeseci. Učinkom su zadovoljni. Ta zdrastvena ustanova je, tvrde u rukovodstvu opštine, i prije prelaska poslovala pozitivno, a ni finansiranju iz opštinskog budžeta ne mogu da nađu manu. I drugim načelnicima i gadonačelnicima preporučuju isti sistem.

"Funkcionisanje po pitanju trezorskog sistema je bez ikakvog poblema, bilo je u početku određenih poblemčića koje smo ovdje rješavali i sad funkcioniše Dom zdravlja kao i svi drugi koisnici budžeta, Centar za kulturu, vrtić, biblioteka. Dakle nešto što se pokazalo sasvim funkcionalno", istakao je Momčilo Zeljković, načelnik Čelinca. 

Gradonačelnik Banjaluke ostaje pri stavu da prelazak na trezor neće riješiti pobleme sa kojima se domovi zdravlja susreću, od kojih je najveći nagomilani dug. Smatra da za tako nešto treba pronaći drugačije rješenje.

"I dalje smatramo da isti poblem sistemski teba riješiti, dakle, pitanjem finansiranja primarne zdravstvene zaštite, neće se riješiti poblemi finansiranja, samim tim što se prebaci nešto sa Republike na grad. To se mora rješavati drugačijim mjerama, a ne samo da se jedan ili drugi subjekat zaduži", istakao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

U ministarstvu kažu da baš zato i čekaju sa odlukom, a da će u međuvremenu, sistem testirati pilot projektima, kakav je i onaj u Čelincu. Ranije su saopštili da je prvenstvena namjera trezorskog načina poslovanja uvođenje bolje kontrole i racionalizacija trošenja sredstava u zdravstvenom sistemu, s ciljem da se prvenstveno građanima obezbijedi kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita, tačnije, da ono što je namijenjeno za liječenje pacijenata za to bude i utrošeno.