Na sutrašnji dan 19. avgusta vjernici Srpske pravoslavne crkve slave praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Na ovaj dan se prema predanju, preobražava list u gori i kamen u vodi, a lišće počinje da žuti i opada, dok voda postaje hladnija.
Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom objelodani - izgubiće razum.
Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta. Praznik je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje stradanje.
Zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom. Na kraju svete liturgije se osvećuje grožđe. Takođe se ono deli na groblju za pokoj duša mrtvih. U narodu postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava, da od danas noći postaju hladne kao i da današnji dan najavljuje skori dolazak jeseni.
Kako se vjeruje, od danas se nikako ne treba više kupati u otvorenim vodama, rijekama i moru. Onoga ko ovo ne poštuje i posle Preobraženja se kupa, uješće zmija, ili će se “pre’laditi i zakačiti neku boleštinu”. Na Preobraženje nikako ne valja ni preko dana spavati, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv i krmeljiv.
Nije dobro ni da neko tog dana plače, niti valja da ljudi čitav dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće. Ali ono što danas obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe! Pravoslavci na Preobraženje u hramovima iznose i blagosiljaju novi rod grožđa, koje se prema srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.
Ova svetkovina se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, a posvećena je sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor u Svetoj zemlji (Izraelu) kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovedi, na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svetlim kao sneg“.
