Pripreme za praznik Velike Gospojine ili Uspenje Presvete Bogorodice, pravoslavni hrišćani započeli su dvonedjeljnim postom, koji traje zaključno sa samim praznikom, 28. avgusta.
Ovaj praznik služi kao prisjećanje na upokojenje Bogorodice.
Dok je umirao razapet na krstu, Isus Hristos je Bogorodicu, Presvetu Djevu Mariju, predao na čuvanje Svetom Jovanu Bogoslovu. Na Sionu, u njegovom domu, Bogorodica se neprestano molila i čekala trenutak kada će ponovo biti sa sinom na onom svijetu. Pomagala je u širenju hrišćanstva i često posjećivala sva mjesta na kojima su se dešavala Hristova velika djela, kako piše Srpska pravoslavna crkva.
Njena želja je bila da još jednom prije smrti vidi okupljene sve apostole i sa njima se oprostila prije svog upokojenja.
Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta (prema Julijanskom kalendaru) pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave taj praznik.
Vjeruje se da se žene posebno posvećuju gospojinskom postu, iz ogromnog poštovanja prema majci Hristovoj, Bogorodici.
Ovaj praznik se naziva i Međudnevnica, po vremenu između Velike i Male Gospojine, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje svih plodova i ljekovitih trava. Žene na ovaj praznik ne rade nikakve veće poslove, a one koje su u prilici, sakupljaju sezonsko bilje, u ovom periodu posebno blagosloveno praznikom.
Zbog brižnosti Hristovoj prema svojoj majci, ovo se smatra i ponajviše praznikom posvećenom majkama i ženama. Bogorodica kao figura majke i zaštitnice posebno se smatra zaštitnicom žena i djece, ali svi vjernici se pripremaju za ovaj praznik i praznuju ga u hramovima na Svetoj liturgiji.
