Lazareva subota

U subotu pravoslavni vjernici obilježavaju veliki praznik: Ove običaje treba ispoštovati

  • Izvor: Magazin novosti
  • 25.04.2024. 14:41

Na Lazarevu subotu, praznuje se spomen na čudo koje je Hristos učinio podigavši iz mrtvih svog prijatelja Lazara iz Vitanije.

Lazareva subota ili Subota pravednog Lazara, u srpskom narodu poznata je još i kao Vrbica, jer je tada Isus ušao u Jerusalim, gdje su ga dočekala djeca.

Prema Jevanđelju po Jovanu, na vijest o Lazarevoj smrti, Isus je došao u Vitiniju gdje je njegov prijatelj već četiri dana bio sahranjen. Došao je do groba i zatražio da se skloni kamen. Pozvao je Lazara da izađe i ovaj je to učinio, uvijen u pogrebni pokrov.

Ovo čudo je bilo i neposredni uzrok presude na smrt raspećem, koje će ubrzo uslijediti. Lazar je živio još trideset godina nakon vaskrsenja kao episkop na Kipru, gdje ga je posjetila i Bogorodica.

Događaj Lazarevog vaskrsenja je, prema četiri Jevanđelja, uvod u novu vjeru, u Vaskrsenje. U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo, kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Nakon Lazarevog vaskrsavanja, Isus je sutradan, na Cvijeti, svečano ušao u Jerusalim, a razdragani svijet svečano ga je dočekao, noseći u rukama palmine grančice. Pravoslavni vjernici kao uspomenu na taj događaj proslavljaju Vrbicu, koja za hrišćane predstavlja praznik dječije radosti, jer je Hristos, polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko".

U tom činu je i današnja simbolika vrbe, po kojoj i praznik nosi ime. Ona simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Koliko jaja bi trebalo farbati za Vaskrs

Koliko jaja bi trebalo farbati za Vaskrs

Običaji na Lazarevu subotu

Na ovaj dan bere se olistalo pruće vrbe, jer se vjeruje da se tako snaga zelenila prenosila na djecu i odrasle, budući da je vrba zbog bujnog rasta smatrana simbolom zdravlja i snage. Za Vrbicu je običaj da se oko struka nose grančice vrbe, a oko vrata zvončići, koji simbolizuju pozdrav Hristu.

Tokom Cvjetne nedjelje djevojke su za Cvijeti brale cvijeće. Za branje je svaka nosila posudu, jer se to cvijeće nije bralo u krilo. Ubrano cvijeće nisu unosile u kuću, već su ga ostavljale pod strehom. U posude s cvijećem stavljano je jaje, pa je nalivana voda, kojom se sutradan na Cvijeti, umivaju, da im lice bude tako belo i da miriše kao nabrano cvijeće.

U danima Cvjetne nedjelje bilo je uobičajeno da se narod kiti vrbom i koprivom. Vjeruje se da ove dvije biljke imaju veliku magičnu, zaštitnu i iscjeliteljsku moć.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi:
  • 18:55 Marketing

    Blok ekonomsko-propagandnog programa.

  • 19:00 ATV Vijesti

    Centalna informativna emisija ATV-a u kojoj donosimo pregled najvažnijih informacija i događaja iz zemlje, regiona i svijeta tačno u 19 časova.

  • 19:40 Marketing

    Blok ekonomsko-propagandnog programa.

  • 19:43 Sport

    Pregled najvažnijih dnevnih sportskih dešavanja i informacija iz zemlje, regiona i svijeta.

  • 19:50 Marketing

    Blok ekonomsko-propagandnog programa.

  • 19:55 Vremenska prognoza

    Pregled vremenskih i biometeoroloških prilika u zemlji i regionu.