Malešević je naglasio da su izgrađene ili obnovljene i opremljene 34 osnovne, sedam srednjih škola, te četiri studentska doma, od čega su izgrađena tri potpuno nova, a u toku je sanacija dva paviljona studentskog centra u Banjaluci.

"Više od 20 obrazovnih objekata je obnovljeno u okviru projekta energetske efikasnosti. Riješili smo i pitanje područne osnovne škole u Ledincima kod Bijeljine, u čiju obnovu je Vlada uložila 600.000 KM", rekao je Malešević u intervjuu Srni.

On je napomenuo da je Vlada obezbijedila sredstva za izgradnju fiskulturne sale u Istočnoj Ilidži, gdje će biti izgrađene četiri učionice, dok se uskoro očekuje početak dogradnje O.Š. "Branko Radičević" u Banjaluci, najveće škole u Srpskoj, koju pohađa oko 1.750 učenika.

Malešević je naveo da je u protekle četiri godine mnogo urađeno i na zakonodavnom planu, da je doneseno dosta zakonskih propisa, mnogo pravilnika i u kulturi i u obrazovanju, te da je ostalo neriješeno pitanje donošenja novog zakona o visokom obrazovanju, što je obaveza koja predstoji u nekom narednom periodu.

On je istakao da su sve škole u Srpskoj spremne za početak nove školske godine, te apelovao na nastavnike i rukovodstvo škola u kojima su još u toku građevinski radovi da prvenstvo vode računa o bezbjednosti učenika.

"Kad je u pitanju prvi i drugi razred osnovne škole, Ministarstvo je i ove godine u budžetu obezbijedilo više od milion KM za nabavku besplatnih udžbenika. Za sve učenike koji putuju dalje od četiri kilometra do škole, obezbjeđen je prevoz, za što se godišnje izdvaja oko 4,5 miliona KM", dodao je Malešević.

On je napomenuo da je u 91 školi obezbijeđen prošireni program za učenike, kao i da Ministarsvo ove godine u svim školama obezbijedilo asistente za učenicima koji imaju poteškoće u razvoju.

"Ove godine imamo 250 asistenata, što je ogromno povećanje u odnosu na prije osam godina kada su prvi asistenti uvedeni u nastavu i kad ih je bilo samo četvoro", rekao je Malešević.

Od ove školske godine, podsjetio je Malešević, u nastavni program istorije za 9. razred osnovnih škola i treći i četvrti razred gimnazije, uveden je sadržaj koji se odnosi na period proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata.

Malešević je objasnio da je za razliku od Federcije BiH, gdje se ovaj sadržaj izučava na brutalan način i gdje su Srbi nazvani svakakvim pogrdnim riječima, sadržaj u udžbenicima koje će izučavati učenici u Srpskoj urađen uz poštivanje preporuka OEBS-a, bez vrijeđanja drugih naroda i nacionalnih manjina, s ciljem da se na osnovu činjenica stvori slika o dešavanjima u tom periodu.

"Novina ove godine je i uvođenje vjeronauke u srednje škole. Dugo smo radili na tom pitanju, pri tom analizirajući nastavne planove zemalja iz EU i okruženja, kao i Rusije, gdje je vidljivo da se vjeronauke izučava u većini zemalja EU, kao i većini zemalja nastalih od republika bivše Jugoslavije", napomenuo je Malešević.

On je dodao da će vjeronauka biti uvođena postepeno od prvog razreda srednje škole ove godine, s tim da je učenicima ponuđena aleternativa, a to je u prvoj i drugoj godini kultura religije, a u trećoj i četvrtoj godini etika.

Kada je riječ o ulaganju u oblast kulture, Malešević je istakao da je Vlada Republike Srpske izdvojila ove godine 4,8 miliona KM za prioritetne projekte koji će se finansirati iz Programa javnih investicija u nekoliko gradova i opština širom Srpske.

"Za Narodno pozorište Republike Srpske obezbijeđeno je 353.000 KM, od čega je 220.000 KM planirano za rekonstrukciju scene `Petar Kočić`, za radove na fasadi zgrade 100.000 KM i za izgradnju novog sistema vatrodojave 33.000 KM", rekao je Malešević.

Govoreći o najavljenom zakonu kojim bi ćirilica postala glavno pismo u Srpskoj, Malešević je rekao da srpski jezik i ćirilica predstavljaju osnov srpskog nacionalnog identiteta, te da bi njihova zaštita trebalo da bude glavni cilj i zadatak jezičke politike Republike Srpske.

"Primjetno je da se na širem prostoru, gdje danas živi srpsko stanovništvo, ćirilično pismo sve više potiskuje iz javne, ali i službene upotrebe, čime je direktno ugrožen status i upotreba srpskog jezika i pisma, na šta nas sve češće upozorava i naučna i stručna javnost Srpske", ukazao je Malešević.

Prema njegovim riječima, uvažavajući inicijative za izradu zakona kojim bi se zaštitila ćirilica u Republici Srpskoj, Ministarstvo je formiralo radnu grupu, sastavljenu od stručnjaka u ovoj oblasti, koja bi od inicijalne verzije pripremila radnu verziju ovog zakona.

"Planiramo da nakon toga iniciramo naučne i stručne skupove, te uključimo relevantne institucije, istaknute lingviste i intelektualce, akademsku zajednicu - kako bismo došli do najboljeg rješenja", objasnio je Malešević.

On je dodao da treba imati u vidu da očuvanje srpskog jezika ne zavisi samo od Ministarstva prosvjete i kulture, već da srpski jezik i ćirilično pismo moraju uživati posebnu brigu i zaštitu republičkih, naučno-stručnih i obrazovnih institucija, ali i svih drugih republičkih i lokalnih institucija, medija i svih građana Republike Srpske.