Srpska pravoslavna crkva i vjernici, u četvrtak, 21. novembra slave Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih Nebeskih Sila Bestjelesnih - u narodu poznat kao Aranđelovdan.
Za Aranđelovdan ljudi kažu da je praznik koji liječi, a postoji jedno vjerovanje u narodu da ako Sveti Arhangel Mihailo stane pored nogu bolesnika - nije dobro, a ako stane pored glave - bolesnik će ozdraviti.
Za Arhangela Mihaila se kaže da je "vođa nebeske vojske" te da se javlja na svim mjestima na kojima se javila i Bogorodica. Po crkvenom tumačenju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i njegovo ime znači "onaj koji je kao sam Bog".
Na grčkom jeziku riječ "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vjesnik, anđeo, što znači da je prvi među anđelima.
Na ikoni je prestavljen kao borac sa mačem ili kopljem u ruci, zbog čega narod vjeruje da upravo on dolazi da uzme ljudsku dušu kada kucne posljednji čas.
Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme - vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vrijeme Arhangel luta svijetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.
Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.
Postoji vjerovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.
Ove godine Aranđelovdan je mrsna slava, jer pada u četvrtak, a žito je u svakom slučaju obavezno, bez obzira na stara vjerovanja.
"Žito za slavu se ne donosi za sveca već za naše upokojene pretke", objašnjava sveštenik Gligorije Marković.
