Nema datuma u istoriji Srba koji sobom nosi toliko mitologije, drame, životnih pouka kao što je 28.06. Na Vidovdan su nam se u prošlosti dogodile stvari koje su obilježile sudbinu cijelog naroda. Od Kosovskog boja 1389., atentat na Franca Ferdinanda 1914., Vidovdanskog Ustav Kraljevine SHS 1921. do izručenje Slobodana Miloševića Hagu 2001. godine samo su neki od događaja koji se vežu za ovaj datum.

A i u današenjem datumu može se naći zaista zapanjujuća simbolika i slobodno reći ona izreka da se istorija ponavlja. 

23.07. odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca". 

Upravo na današnji datum, prije više od 100 godina, njegovi sunarodnici, uputili su ultimatum Srbiji poslije Sarajevskog atetnata.

Austro-ugarski ultimatum Srbiji ili Julski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Srbije 23. jula 1914. godine.

Austrougarska vlada nije optužila Srbiju da je direktno kriva za Sarajevski atentat, već da je srpska vlada "tolerisala makinacije kojekakvih društava i udruga uperenih protiv Monarhije, nedoličan jezik štampe, veličanje počinitelja nepodopština, sudjelovanje časnika i dužnosnika u subverzivnoj agitaciji".

U Srbiji se govorilo da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat. 

Od deset zahtjeva što ih je Austro-Ugarska postavila za suzbijanje tih aktivnosti, Srbija je prihvatila sve osim jednoga, koji bi iziskivao dolazak austrougarskih istražnih sudija i policajaca u Srbiju da vode istragu na njenoj teritoriji.

Kada je Srbija odbila ultimatum, Austro-Ugarska joj je objavila rat. 

Austro-Ugarska se raspala poslije rata u dvije ne toliko globalno moćne države, ali želja da i dalje njihovi predstavnici nameću svoje zakone drugima ostala je jednako velika.