Zašto na Spasovdan hodamo bosi i ne započinjemo ništa novo?

U narodnoj tradiciji, ovaj praznik se naziva i danom velike radosti, jer nosi u sebi obećanje spasenja, ali i brojne običaje koji nas podsjećaju na korijene i duhovnu snagu predaka.

Stari običaji, tiha vjera

U mnogim krajevima Srbije, Spasovdan se dočekuje u tišini i molitvi, s vjerom da su tog dana nebeska vrata širom otvorena. Svaka iskrena molitva, vjeruje se, dolazi pravo pred lice Božije.

Evo pet običaja koje valja sačuvati:

Jutarnja rosa kao lijek

Tog jutra, ustaje se vrlo rano, dok se rosa još zadržava na travi. Ljudi izlaze bosi, umivaju se rosom ili hladnom izvorskom vodom, vjerujući da to donosi zdravlje i blagoslov kroz cijelu godinu.

Ništa novo, samo mir

Na Spasovdan se ne započinju novi poslovi ni veliki poduhvati. To je dan kada se odmara, sabira i posvećuje porodici i duhovnosti, bez žurbe i briga koje svakodnevno nosimo.

Litije kroz sela

U mnogim selima i gradovima organizuju se litije, molitvene povorke koje prolaze oko kuća, imanja i njiva. Narod se tada moli za plodnu godinu, zdravlje ukućana i mir u zajednici.

Molitva, tamjan i bosiljak

U domovima se pale svijeće, tamjan i stavlja bosiljak. Ovi simboli služe kao duhovna zaštita i očišćenje, a vjeruje se da štite dom od zla i nevolja.

Hljeb, so i molitva

Neke porodice iznose hljeb, so i vodu ispred kuće, kao znak gostoprimstva i blagostanja. Negdje se priprema i poseban Spasovdanski kolač, sličan slavskom, koji se lomi i dijeli sa najbližima i komšijama.

Dan spasenja i pomirenja

Postoji stara izreka: "Ko se na Spasovdan spasi, taj je za vječnost spasen". Ovaj dan poziva na unutrašnje čišćenje, pomirenje s drugima, ali i sa samim sobom. To je vrijeme da se oprosti, da se ćuti i razmisli, o sebi, o prošlosti, o putu kojim dalje želimo da idemo.

Spasovdan kao slava

Spasovdan je i gradska slava Beograda, ali ga kao krsnu slavu obilježavaju i mnoge porodice širom Srbije. Tada se, u duhu praznika, pale slavske svijeće, siječe kolač i okuplja porodica uz tihu zahvalnost i molitvu.

Post i praznik

Iako je označen crvenim slovom, Spasovdan ne spada u strogo posne dane, osim ukoliko padne u sedmicu kada crkva propisuje post. To se, zbog pokretnog karaktera praznika, događa rijetko, ali je korisno provjeriti u crkvenom kalendaru.

Pogled ka nebu

Spasovdan nas uči da vjera ne ostaje bez odgovora. Nekad je dovoljno da zastanemo, ćutimo i pogledamo ka nebu. Da priznamo sebi ono što nas tišti i otpustimo teret koji nosimo.

Kao što se Hristos uznio na nebo, i mi bi trebalo da se uzdižemo iznad briga, iznad ljutnje, iznad svakodnevnih oluja.