Znanje van učionice: Sve više mladih bira kurseve

"Kad neko želi da angažuje spoljnog zaposlenika vrlo mu je bitno ko je davalac certifikata, koji je došao sa nekom potvrdom o nekom znanju. Standardizacija je jako bitna i održavanje kvaliteta odnosno provođenje kvaliteta i testiranje na adekvatnom nivou", kazao je direktor Inovacionog centra u Banjaluci Drago Gverić.

Pored pitanja kvaliteta, postavlja se i pitanje dostupnosti. Iako su mnogi kursevi skupi, u Banjaluci djeluje niz organizacija koje nude besplatne programe i radionice, ali često nedovoljno vidljive u javnosti. Upravo zato, mnogi mladi još uvijek nisu svjesni koliko mogućnosti imaju u svom gradu.

"Apsolutno ja bih podstakla mlade. Vi imate i u Banjaluci veliki broj organizacija koje možda marketinški nisu toliko vidljive, a koje zaista zaista pružaju svoje usluge za 0 konvertibilnih maraka", rekla je vlasnik brenda "ARC387" Bojana Lekić.

I dok se tržište obuka širi, akademska zajednica podsjeća da neformalno obrazovanje može biti vrijedna podrška, ali ne i zamjena za školu i nastavu. Ključno je, poručuju, da dodatni kursevi budu rezultat stvarne potrebe i želje za napredovanjem, a ne samo očekivanja okoline ili roditelja.

"Kurs nije zamjena za nastavni predmet na bilo kom novu ali je veoma korisna dopuna ako polaznici osjećaju sami želju da idu na kurs. Nažalost djeca na osjećaju sama najčešće je to plod želja njihovih roditelja i onda se nakon nekog vremena mora stvoriti taj razlaz između očekivanog i ostvarenog", ističe nastavnik stranog jezika i vještina Branko Crnogorac.

Neformalno obrazovanje, iako još uvijek nedovoljno sistemski prepoznato, postaje važan faktor koji oblikuje tržište rada. Standardizacija i dostupnost ostaju ključni izazovi, ali sve veći broj mladih prepoznaje da upravo kroz dodatne obuke mogu steći znanja koja ih čine spremnijima za moderno radno okruženje.