Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je porodicama i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka.
Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba čuditi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost.
"Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerojatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca", kazao je Đogo.
On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje.
"Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inostranstvu, tako da će oni slati manje novca", istakao je Đogo.
I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja.
"Sada se u inostranstvo sele čitave porodice i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inostranstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao porodicu", naveo je Đogo, piše Glas Srpske.
Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji.
"U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inostranstva činile 20 odsto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno s četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka", zaključio je Đogo.
