Šoping putem interneta, koji u svijetu praktikuje više od dvije milijarde ljudi, sve je popularniji i među potrošačima u Republici Srpskoj, a prosječan e-kupac kod nas, pokazala je analiza, u tridesetim je godinama života, stanuje u gradu, ima fakultetsku diplomu i mjesečna primanja u domaćinstvu veća od 2.500 KM.
Uzimajući u obzir sve veću popularnost e-trgovine u svijetu, Republički zavod za statistiku analizirao je navike potrošača u Srpskoj i došao do zanimljivih podataka koji pokazuju ko to najčešće kupuje putem interneta i šta pazari.
Posmatrajući desetogodišnji period statističari su uočili da je udio populacije starosti između 16 i 74 godine koji je putem interneta kupovao robu u 2015. godini iznosio 11,8 odsto, a u 2024. godini ogromnih 53,1 odsto. Istraživanje je pokazalo da 58,6 odsto ovdašnjih e-kupaca stanuje u gradu, 68,2 odsto njih su visokoobrazovani, dok 75 odsto onih koju kupuju onlajn pripadaju starosnoj grupi od 25 do 34 godine.
Takođe 68,2 odsto građana Srpske koji pazare na internetu žive u domaćinstvu koje ostvaruje neto mjesečni prihod iznad 2.500 KM.
Osim toga, istraživanje je otkrilo i da je onlajn kupovina u značajnijoj mjeri zastupljena kod određene vrste robe i usluga te kod određenih kategorija stanovništva, poput studenata i zaposlenih.
Kada posmatramo interesovanje potrošača za robu i usluge koje se nude putem interneta, pretežno naručuju i kupuju odjeću, obuću, torbe, nakit (66,8 odsto), potom namještaj, opremu za kuću ili proizvode za baštu (41,9 odsto) i sportsku opremu (22,9 odsto), otkrila je analiza statističara.
U 40 odsto slučajeva građani putem veb aplikacije kupuju internet ili plaćaju pretplatu za mobilni telefon, dok prilikom rezervacije usluga smještaja u hotelima ili turističkim agencijama gotovo petina domaćih korisnika e-trgovine bira onlajn komunikaciju.
U dokumentu zavoda je navedeno da onlajn kupovina predstavlja olakšicu koju je omogućio tehnološki razvoj, da štedi vrijeme i energiju, ali ukoliko se ne koristi na pravi način, vrlo lako može postati zamka za prekomjerno i impulsivno trošenje novca, ali i istog tog vremena i energije kojih su potrošači prvobitno željeli da uštede.
"Pojavom virusa korona, uvođenjem zabrane kretanja, ograničavanjem rada i brojnih drugih faktora koji su pratili pojavu ove svjetske pandemije, e-trgovina, od te 2020. godine, prestaje da bude luksuz, već svakodnevna potreba ljudi“, zaključili su u Zavodu.
Izvršna direktor Udruženja za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora Murisa Marić kaže da je era e-trgovine i informacionih tehnologija odavno počela u Srpskoj i ne iznenađuje je trend rasta broja ljudi koji kupuju na internetu, ali je iznenađena da postoje statistički podaci o godinama, obrazovanju i primanjima e-kupaca.
"Trgovina putem interneta kod nas nažalost nije zakonski regulisana, a koliko se kupuje onlajn, jasno je iz podataka da su građani BiH samo kineskoj onlajn prodavnici Temu dali desetine miliona maraka u svega nekoliko mjeseci, s obzirom na to da je na našem tržištu dostupna od septembra 2024. godine. Taj novac smo mogli preusmjeriti u našu zemlju, da prodajemo svoju robu, na svom tržištu, a ne da BiH sklapa štetne ugovore sa stranim internet trgovinama“, rekla je Marićeva.
Knjige
U Republičkom zavodu za statistiku došli su do podataka da se u moru robe i usluga koje se nude putem interneta najmanje kupuju proizvodi poput štampanih knjiga, ploča, CD-ova i slično.
"To ukazuje da su ljubitelji knjige i slušaoci muzike sa ploča i CD-ova ostali privrženi tradicionalnom vidu trgovine, odnosno kupovini 'uživo'", navedeno je u analizi Zavoda.
