Ista ona auto-industrija koja je Njemačku dovela do statusa ekonomske velesile sada je vozi "u rikverc" jer ne može da izađe na kraj sa cijenama energenata, carinskim ratovima i kineskom konkurencijom, piše "Politiko".
Od nekadašnjeg motora njemačke privrede ostao je utisak da zemlja više ne ide putem napretka, što kancelaru Olafu Šolcu prijeti porazom 23. februara.
"Privreda je već dugo pod velikim pritiskom, ali je to prije pokrivala pandemija, pa onda rat", kaže Nils Redeker iz Centra Žak Delor u Berlinu i dodaje: "Sada to opet dolazi u prvi plan i narod je veoma zabrinut."
Između 2018. i 2023, proizvodnja automobila u Njemačkoj je opala za 8 odsto, jer su proizvođači premjestili fabrike u zemlje sa jeftinijom radnom snagom. "Folksvagen" je prošle godine predložio zatvaranje tri fabrike u Njemačkoj i smanjenje plata za 10 odsto, po prvi put u svojoj 87-godišnjoj istoriji. Fabrike su ostale otvorene poslije prijetnje sindikata štrajkom, ali radnici su prihvatili smanjenje primanja.
Dok su Nijemci nekada zarađivali ogromne svote od izvoza u Kinu, od 2018. su naišli na "savršenu oluju" na tom drumu. Te godine je izvoz pao za tri odsto, po prvi put od početka devedesetih. "Be-Еm-Ve" je 2024. prijavio 13 odsto manju prodaju u Kini, "Mercedes-Benc" sedam odsto, a "Folksvagen" 10 odsto.
Sljedeći problem je nastao 2019. kada je ЕU usvojila "zelenu agendu" sa planom da motore sa unutrašnjim sagorevanjem napuste do 2035. I dok se nemačka auto-industrija borila da se preorijentiše na električne automobile, upravo Kina je počela da izvozi svoje modele – koji su pritom bili i jeftiniji.
Onda je došla ukrajinska kriza i kraj uvoza ruskog gasa, što zbog sankcija i politike Berlina, što zbog miniranja gasovoda "Sjeverni tok". Skok cijena energija onda je podigao cijene aluminijuma i čelika.
Američki predsjednik Donald Tramp sad prijeti carinama prema ЕU, koje bi mogle da ugroze njemačko snabdijevanje tim metalima, ali i dugoročne planove za proizvodnju automobila u Kanadi i Meksiku za tržište SAD. Pritom je Šolcova vlada krajem 2023. ukinula i subvencije za električne automobile, u potrazi za sredstvima koja bi mogla da se preusmjere Ukrajini.
I Hrišćansko-demokratska koalicija Fridriha Merca i populisti poput AfD-a na desnici i Sare Vagenkhent na ljevici zagovaraju odustajanje od zabrane tradicionalnih motora, ali Šolcovi socijalisti i zeleni se oštro protive.
"Volio bih da vidim jaku Njemačku u još jačoj Еvropi, ali sumnjam u to", izjavio je Matijas Zink, direktor industrije auto-dijelova "Šefler" i predsjednik jednog udruženja auto-snabdjevača.
Ako postane kancelar, Merc bi morao da reformiše "sklerotičnu" njemačku privredu i riješi probleme zloglasne birokratije, visokih troškova i nesklonosti riziku, što se trenutno čini neostvarivim, kaže "Politiko", a prenosi RT Balkan.
