Digitalizacija sektora osiguranja od autoodgovornosti, koja je započela, donijeće mnoge benefite osiguravajućim društvima, ali i građanima/osiguranicima. Transparentnost svih procesa izdavanja polisa izbaciće na površinu sav mulj koji 30 godina teče tržištem osiguranja Republike Srpske, kaže Siniša Kurteš iz Udruženja društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske.
Kurteš, koji je i predsjednik Upravnog odbora Еuros osiguranja, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je o stanju na tržištu osiguranja, predstojećoj digitalizaciji sektora, benefitima koje ona donosi za društva i za osiguranike i koliko će sve to da košta.
Rast premije u svim vrstama osiguranja evidentan je u posljednjih 10 godina. A Kurteš kaže da je, na primjer, ukupna premija 2014. godine iznosila oko 171 milion maraka, a u 2023. godini je dostigla 320 miliona maraka.
"U periodu od januara do avgusta ove godine premija iznosi 240 miliona maraka, tako da se može prognozirati da ćemo do kraja godine premašiti iznos prošlogodišnje premije. Svake godine bilježimo rast korisnika/osiguranika od pet do sedam odsto. Tržište raste u svim vrstama osiguranja. Iduće godine očekujemo značajnija poboljšanja u radu svih društava i prve efekte digitalizacije sektora osiguranja“, kaže Kurteš.
Kurteš kaže da je na prvoj stručnoj konferenciji Dani osiguranja Republike Srpske sektor osiguranja pokazao da želi da ide u proces digitalizacije osiguranja od autoodgovornosti jer ova vrsta osiguranja nije doživjela nikakve promjene u posljednjih 30 godina.
"Svaki aspekt života je na neki način doživio promjene, a jedino registraciju vozila obavljamo kao i prije tri decenije. Ljudima treba slobodan dan da bi otišli na tehnički pregled, u banku da uplate silne dažbine, u MUP da registruju vozilo. Na svim tim lokacijama dočekaju vas ogromni redovi. Želimo to da promijenimo. Srbija ima jedan od najboljih informacionih sistema u regiji i preko Udruženja osiguravača Srbije je izvršena potpuna digitalizacija obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Stav većine društava jeste da idemo po uzoru na njih i koristimo isti softver i sada smo konačno započeli taj proces“, dodao je on.
Proces dogovaranja jeste tekao dvije godine, kaže on, ali na kraju se došlo do cilja i Zaštitni fond Republike Srpske, kojem je dodijeljena nadležnost digitalizacije, implementiraće taj posao.
"Udruženje osiguravača Srbije ima rok od 90 radnih dana da prilagodi softver našim zakonskim rješenjima i specifičnostima. Nakon toga će društva moći da se povezuju i razmjenjuju podatke, odnosno softver će moći da prikuplja podatke u realnom vremenu i u skladu sa zakonima u BiH. Rok od 90 radnih dana teče od 16. septembra, kada je prihvaćena ponuda Udruženja osiguravača Srbije. Mi se nadamo da bi primjena mogla početi od početka 2025. godine, iako nam je zakonski rok da implementiramo sve do maja iduće godine. Daćemo sve od sebe da to bude što prije, jer nam je svima to u interesu“, rekao je Kurteš.
Kraj falsifikovanim polisama i uplatnicama, kao i nelegalnim agentima
Govoreći o benefitima digitalizacije za osiguravajuća društva i za građane Kurteš kaže da će prvenstveno biti transparentan proces izdavanja polisa od autoodgovornosti, što znači da će sve zainteresovane institucije moći vidjeti ko i na koji način preuzima rizike.
"Na ovaj način će se umnogome smanjiti malverzacije da recimo jedan preuzimač rizika ili zastupnik radi za pet društava. Nadalje, primjena bonus/malus sistema će biti vjerodostojnija i neće se više pojavljivati falsifikovane polise kao što se to danas dešava. Često imamo akcije MUP-a koje otkrivaju takve slučajeve. Povezaćemo se sa svim institucijama kao što su Poreska uprava, MUP te će se smanjiti papirologija vezana za registraciju vozila“, napominje Kurteš.
Kurteš kaže da će transparentnost svih procesa izdavanja polisa za osiguranje od autoodgovornosti izbaciti na površinu sav mulj koji 30 godina teče tržištem osiguranja Republike Srpske, sve legalne i nelegalne prodavce, preuzimače rizika i vidjeće se gdje društva izdaju polise.
"Imaćemo jasnu sliku šta se dešava, svaki agent imaće karticu, digitalni zapis. Neće moći da izdaje polisu bez kartice, a da bi dobio karticu mora ga društvo evidentirati kao svog zaposlenog i na kojem mjestu radi. Sad se dešava da je jedan čovjek prijavljen po sat vremena u pet društava, uradi 20 polisa za sat, što je nemoguće i znači da ima armiju preuzimača rizika iza sebe koji nisu vidljivi u sistemu. Preuzimaju se rizici na nelegalan i nejasan način 30 godina i nama treba alat, s softver je taj alat, da sve vidimo u svakoj sekundi. I onda ćemo moći da sjednemo i rješavamo nagomilane probleme“, dodao je.
Takođe, napominje Kurteš, danas nemamo vidljivo u realnom vremenu da li su uplaćene dažbine prema državi, dešava se da se prave lažni pečati banaka i da se prilažu lažne uplatnice, ovim će se to izbjeći jer će službenik MUP-a vidjeti u sistemu da li je sve plaćeno.
Provjera istorije vozila biće moguća za sedam godina unazad
S obzirom na to da ćemo biti uvezani s drugim institucijama, kaže, neće biti potrebno da građanin nosi uplatnice u MUP kao dokaz da je platio polisu i dažbine. "Službenik u MUP-u vidjeće da li je osiguranik sve uradio i platio potrebne troškove. Banalno, ali vrijedno za istaći je da će građani registraciju moći da plate karticom. Danas sve možete platiti karticom, ali ne i registraciju vozila, to je zaista apsurd“, rekao je Kurteš.
Pored toga, dodaje, digitalizacijom dobijamo jedan javni portal koji će biti na sajtu Zaštitnog fonda i gdje će građani moći u realnom vremenu da vide kod koga je osiguran osiguranik koji im je napravio štetu.
"Moći će da vide istorijat vozila, kada je uvezeno i prvi put registrovano, koliko je vlasnika promijenilo. To će omogućiti dodatnu sigurnost građanima kada kupuju automobil, da provjere stanje vozila i da li je učestvovalo u saobraćajnim nesrećama. Tokom procesa digitalizacije biće kreirana baza podataka koja će obuhvatiti period od prije sedam godina do danas, istoriju za automobile. To je velika količina podataka i ozbiljan softver koji se pokazao jako korisnim. Takođe, digitalizacija će građanima omogućiti da zapisnike o saobraćajnim nezgodama dobiju dosta brže, što će ubrzati proces isplate šteta“, pojašnjava Kurteš.
Registracija će zbog troškova digitalizacije da poskupi a Kurteš kaže da je Upravni odbor Agencije za osiguranje Republike Srpske donio odluku o povećanju naknade od 1,5 odsto u odnosu na prosječnu premiju.
"To je oko nekih 4,5 KM na godišnjem nivou po polisi. Znači, za taj iznos će porasti cijena registracije, ali to počinje tek kada počne digitalizacija, ne odmah. Moram napomenuti da je posljednjih 20 godina cijena polise osiguranja od autoodgovornosti povećana za samo sedam odsto kumulativno. Svi smo svjesni kolika je cijena određenog automobilskog dijela bila 2004. godine, a kolika je danas. Došlo je do velikog povećanja cijena rezervnih dijelova poslije korone, kao i povećanja cijene norma sata po servisima, kumulativno je rast troškova preko 30 odsto. Agencija je iz tih razloga prošle godine povećala premiju za 18 odsto“, dodaje Kurteš.
Kada govorimo o autoodgovornosti, činjenica je da postoje nelegalni popusti koje daju određena društva, a govoreći o rješenju tog problema Kurteš kaže da postoje tzv. vantarifna davanja, ona se daju nezakonito, ali društva su u cilju opstanka i jake konkurencije povremeno prinuđena na ta davanja.
"Ta vantarifna davanja ili popusti na godišnjem nivou su, procjenjuje se, oko 60 miliona maraka. Mi želimo kroz ovu digitalizaciju da tih 60 miliona ostane u društvima za osiguranje kako bismo dalje mogli da ih ulažemo u velike državne projekte, infrastrukturne ili druge. To je takođe jedan od benefita za osiguravajuća društva. Zainteresovane institucije Republike Srpske moći će jasnije da sagledaju ko kako radi, ko daje nelegalne popuste koji izvuku 60 miliona godišnje iz sektora“, pojasnio je.
Pravilnik o registraciji vozila, koji je prošle godine oboren na nivou institucija BiH, predviđao je da se registracija završava na tehničkom pregledu, kaže Kurteš.
"To bi bilo korisno, bio bi rasterećen MUP, ali pravilnik je oboren i koliko znam nije ponovo pokrenuta procedura donošenja“, dodao je on.
Sve se više potencira potreba i sve je zastupljenija primjena ЕSG standarda, a govoreći da li je to izazov za sektor osiguranja Kurteš kaže da će upravo toj temi posvetiti značajnu pažnju na stručnoj konferenciji Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2024), koja se održava 22. i 23. oktobra u Banjaluci.
"Okupićemo vodeće stručnjake iz osiguranja i povezanih industrija, a fokus će biti na izazovima s kojima se osiguravajuće kuće susreću, kao i na inovacijama i tehnološkom napretku. Sagledaćemo stanje na tržištu osiguranja, regulatorni okvir i potrebu njegovog prilagođavanja, a jedan od panela posvećen je i stanju i perspektivama primjene ЕSG kriterijuma na tržištu osiguranja, kao i drugih međunarodnih standarda važnih za sektor“, zaključio je Kurteš.
