Petrović ističe da rezultatima ovog preduzeća doprinosi 9.500 zaposlenih, te ocjenjuje da je 2019. bila jedna od najtežih u proteklih 15 godina.

"Sa tako smanjenom proizvodnjom koja iznosi otprilike 4.900 gigavat-časova električne energije, a prosječno je od 5.500 do 6.000, mi ćemo biti nešto malo pozitivni", navodi Petrović.

On dodaje da su raznim uštedama u sistemu, pravilnim planiranjem investicija i zabranom zapošljavanja koja je ispoštovana 90 odsto, u 2019. godini došli do smanjenja troškova.

Petrović kaže da će poslovni rezultat ove godine biti pozitivan iako nije radila Hidroelektrana Dubrovnik, zbog koje je ovaj sistem ostao bez 60 miliona KM.

On naglašava da je u prošloj godini napravljen ogroman posao u Elektroprivredi" a bila su dva kolosijeka - jedan je reorganizaciono-stabilizacioni, a drugi investicioni gdje je uložena ogromna energija da se dugoočekivani projekti dovedu do realizacije.

"To je prije svega projekat "Gornja Drina", koji obuhvata tri hidroelektrane instalisane snage 187 megavata, sadašnja vrijednost tog preduzeća je 45 miliona KM. Ne zaboravimo da je HE Dabar u velikoj ofanzivi da taj projekat bude pušten za tri ili četiri godine i u toku je tenderska procedura izbora izvođača koji će završiti kompletan projekat po sistemu ključ u ruke", kaže Petrović.

On navodi da su važan segment i Hidroelektrane na Bistrici, gdje postoje četiri hidroelektrane.

"Četvrti segment je solarna elektrana na Zubačkom platou u Trebinju, snage 100 megavata. Mi smo uradili projektnu dokumentaciju, studiju opravdanosti i eksproprijaciju, priključak na mrežu i dobićemo svu dokumentaciju kako bi počeli radovi", kaže Petrović.

On dodaje da je već potpisan ugovor o izradi ekološke studije o vjetroparku Hrgut, čija će instalisana snaga biti 50 megavata, te da se očekuje izbor izvođača radova krajem godine.

Kada je riječ o stumulativnim otpremninama za radnike u distrubutivnim preduzećima, Petrović kaže da je to neizbježno.

"Konsultant je uvidio da ima viška radne snage koja nije uposlena, ima rješenje o radu i prima platu, ali nema doprinosa. Ne želimo da te ljude ostavimo bez posla, već želimo da to uradimo uz nadoknadu sa stumulativnim otpremninama i u komunikaciji sa sindikatima smo usaglasili konačne verzije dokumenata koji bi trebalo da budu u proceduri i da radnici dobiju prilično dobre nadoknade", ističe Perović.

On je pojasnio da će sve zavisiti od broja godina provedenih u elektroenergetskom sistemu Republike Srpske, što je glavni parametar za visinu otpremnine.

"Naravno da ćemo gledati da ljudi koji su potrebni našem sistemu ne dobiju dozvolu da izađu, ali ćemo imati obavezu da im povećamo plate", ističe Petrović.

On kaže da je ubijeđen da će u 2020. godini biti pokrenuto najviše novih projekata i objekata u Elektroprivredi Republike Srpske od njenog osnivanja.

"Ubijeđen sam da ćemo imati mnogo bolji poslovni rezultat jer smo već izašli na tržišno snabdijevanje, gdje će se cijene električne energije povećavati u nekim fazama tokom narednih pet godina", navodi Petrović.

On podsjeća da su cijene struje u Republici Srpskoj mnogo povoljnije od okruženja.

"Naša projekcija je da ova godina bude u plusu 25 miliona KM, ali sam siguran da će ovim trendom u 2021. i 2022. godini dobit biti veća od 80 miliona KM, a mi smo napravili sve projekcije", ističe Petrović.

On naglašava da je Vlada Republike Srpske snažno prisutna u svim projektima koji se realizuju i planiraju u Elektroprivredi.