Zaduživanje američke vlade od još 1.000 milijardi dolara trebalo bi da poveća pritisak na bankarski sistem zemlje dok se Vašington vraća na tržišta poslije borbe za plafon duga, piše "Fajnenšel tajms".
Glavna zabrinutost koju su izrazili analitičari je da bi sam obim novih emisija povećao prinose na državni dug, isisavajući gotovinu iz bankarskih depozita.
Nakon riješavanja spora oko gornje granice duga Ministarstvo finansija će nastojati da obnovi svoj gotovinski bilans, koji je prošle nedjelje dostigao najniži nivo od 2017. "Džej Pi Morgan" je procijenio da će Vašington morati da pozajmi 1.100 milijardi dolara u kratkoročnim trezorskim zapisima do kraja 2023. godine, sa izdavanjem 850 milijardi dolara neto zapisa u naredna četiri mjeseca.
"Svi znaju da dolazi 'poplava'. Državni zapisi će dodatno pojeftiniti i to će izvršiti pritisak na banke", rekao je strateg investicionog fonda Genadi Goldberg.
On je rekao da očekuje najveće povećanje izdavanja državnih zapisa u istoriji, osim tokom kriza kao što su finansijski slom 2008. i pandemija 2020. Analitičari kažu da će zapisi imati rok dospjeća od nekoliko dana do 12 mjeseci.
"Prinosi su već počeli da rastu u iščekivanju povećane ponude", dodao je stručnjak za investicije Gregori Peters.
Ta promjena povećava pritisak na depozite u američkim bankama, koji su ove godine već pali, jer su rast kamatnih stopa i neuspjeh regionalnih kreditora natjerali klijente da traže alternative sa većim prinosom.
Dalje povlačenje depozita i porast prinosa bi zauzvrat mogli da natjeraju banke da ponude veće kamate na štedne račune, što bi moglo biti posebno skupo za manje kreditore.
"Porast prinosa mogao bi da natjera banke da podignu svoje depozitne stope", rekao je Peters.
Analitičari smatraju da bi novo zaduživanje Ministarstva finansija "moglo pogoršati stres koji već postoji u bankarskom sistemu". Šok ponude dolazi pošto Američke federalne rezerve već prodaju svoje obveznice, dok su do nedavno bile veliki kupac državnog duga. Stručnjaci ukazuju da već postoji značajan budžetski deficit, a da bi naglo izdavanje državnih zapisa, vjerovatno prouzrokovalo turbulencije na tržištu u mjesecima koji su pred nama.
Klijenti banaka su se već u velikoj mjeri prebacili na fondove tržišta novca koji ulažu u korporativni i državni dug nakon propasti banaka ovog proleća. Ali, dok su fondovi tržišta novca obično veliki kupci državnih zapisa, analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će otkupiti cijelu ponudu.
To je uglavnom zato što fondovi tržišta novca već dobijaju velikodušan prinos bez rizika — trenutno 5,05 odsto na godišnjem nivou — na prekonoćna sredstva koja su ostavljena FED-u. Ovo je samo nešto ispod 5,2 procenta dostupnih na uporedivu stopu Ministarstva finansija, što nosi veći rizik.
Trenutno se oko 2.200 milijardi dolara dnevno stavlja u FED-ov mehanizam za obrnuti reotkup (RRP), uglavnom iz fondova tržišta novca. Ta gotovina bi mogla da se preraspodijeli za kupovinu državnih zapisa ako bi ponudili znatno veće prinose od sredstava FED-a, kažu analitičari. Ali RRP stopa se usklađuje sa kamatnim stopama. Dakle, ako investitori očekuju da će FED nastaviti da pooštrava monetarnu politiku, vjerovatno će zadržati svoj novac u centralnoj banci umjesto da kupuju obveznice.
"Dok bi fondovi tržišta novca sa pristupom RRP mogli da kupe neke državne zapise na margini, vjerujemo da će to vjerovatno biti malo u odnosu na druge tipove investitora kao što su korporacije, fondovi obveznica bez pristupa RRP olakšicama i strani kupci", napisao je u napomeni Džej Bari, iz "Džej Pi Morgana".
Prošlonedjeljni podaci o zapošljavanju u maju doprinijeli su pritisku pojačavajući očekivanja investitora da dolazi do daljeg rasta kamatnih stopa — što bi moglo da umanji apetit za državni dug po sadašnjim stopama.