Hrvati su bolje živjeli 1990. godine, kada su napustili Jugoslaviju, nego danas, dok su Slovenci napredovali, pokazuju ekonomska i socijalna statistika.
Prema indeksu ljudskog kapitala od 1990. do 2016. godine Hrvatska je pala za osam mjesta, sa 24. na 32, pokazuje veliko istraživanje.
Indeks ljudskog kapitala je koncept koji pridaje veću važnost ljudima u odnosu na druge resurse, a riječ je o široj inicijativi u koju je uključena Svjetska banka.
Taj indeks povezuje djecu i njihovu produktivnost u budućnosti u određenoj zemlji. Na osnovu doprinosa svakog od indikatora dobija se indeks ljudskog kapitala koji se kreće između nula i jedan.
Indeks obuhvata očekivane godine života koje će osoba proživjeti u svom produktivnom dobu između 20. i 64. godine modifikovan tako da uzima u obzir količinu i kvalitet obrazovanja koje će dobiti, te funkcionalno zdravlje koje će imati.
Susjedna Slovenija uspjela je da ostvari suprotno - sa 34. mjesta u 1990. godini popela se na 23. mjesto u 2016, što znači da je za isto vrijeme poboljšala svoju poziciju za 11 mjesta.
Hrvatska je u 2016. imala 43 godine provedene u produktivnom periodu od moguće 44 /proživljene između 20. i 64. godine/, što znači da je u tome imala indeks 0,9772.
Pri tome je funkcionalni zdravstveni status bio 0,79 godina provedenih u obrazovanju, a učenje je bilo 0,85.
Kada se ovi faktori pomnože, dobija se takozvani očekivani ljudski kapital za 2016. godinu.
Rejting obara odgađanje važnih reformi u obrazovnom sistemu, što uključuje nesprovođenje obrazovne reforme i odgađanje produžavanja osnovne škole.
Hrvatska bilježi slabe rezultate i u prevenciji i liječenju teških bolesti poput karcinoma u odnosu na ostatak EU, a tu je i veliki broj odlazaka iz zemlje.
Gornjim dijelom liste dominiraju najrazvijenije zemlje sjeverne Evrope poput Finske, Islanda, Danske i Holandije.
Na dnu su većinom afričke zemlje - Mali, Južni Sudan, Burkina Faso, Niger, Čad, Etiopija, Sijera Leone, Gvineja, navode ekonomski portali.