S obzirom na to da zaposleni na privremenom radu van matice imaju pravo na poreski kredit, a Srbija ima i brojne ugovore o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, u praksi su malobrojni oni koji su dužni i srpskim finansijama.

Pravo na poreski kredit po osnovu poreza koji je plaćen na zaradu koju je ostvario, u praksi znači da porez u Srbiji mora da plati samo radnik zaposlen u državi koja zarade oporezuje nižom stopom od Srbije. Naši propisi precizirali su da je iznos ovog nameta 10 procenata. To znači da su u obavezi da dio poreza u Srbiji plaćaju oni gdje je ova stopa niža. Zakon predviđa i gornju granicu, takav kredit ne može biti viši od poreza koji bi se na takvu zaradu platio u Srbiji. Na poreski kredit imaju pravo gastarbajteri na radu u svim državama.

"Rezidenti Republike Srbije obveznici su poreza na dohodak po osnovu prihoda koje ostvare u Srbiji i u inostranstvu, što je rješenje koje se primjenjuje u najvećem broju savremenih država", objašnjavaju u Ministarstvu finansija, prenose Večernje novosti.

Shodno tome, dodaju - i zarade koje ostvare rezidenti Srbije po osnovu rada kod stranih poslodavaca u inostranstvu, oporezuju se u Srbiji.

"Bez obzira na to da li Srbija primenjuje ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa državom u kojoj je naš rezident zaposlen kod stranog poslodavca, naš rezident ima pravo na poreski kredit po osnovu poreza koji je plaćen na zaradu koju je ostvario, s tim da takav kredit ne može biti viši od poreza koji bi se na takvu zaradu platio u Republici Srbiji", navode.

Kada je riječ o ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postoje dva modela. Oni potpisani posljednjih godina uglavnom predviđaju poreski kredit, rješenje i iz našeg zakona, dok neki stariji garantuju izuzimanje.

"Bez obzira na to da li Srbija primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa državom u kojoj je naš rezident zaposlen kod stranog poslodavca, naš rezident ima pravo na poreski kredit po osnovu poreza koji je plaćen na zaradu koju je ostvario, s tim da takav kredit ne može biti viši od poreza koji bi se na takvu zaradu platio u Republici Srbiji", navode.

Kada je reč o ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, postoje dva modela. Oni potpisani poslednjih godina uglavnom predviđaju poreski kredit, rješenje i iz našeg zakona, dok neki stariji garantuju izuzimanje.

Doprinose ne moraju da plaćaju

Gastarbajtere plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, a to su i penzijsko, zdravstveno i za slučaj nezaposlenosti, amnestiraju zakoni koji uređuju ovu oblast.

"Državljani Srbije zaposleni u inostranstvu kod stranog poslodavca nisu osiguranici na obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade koju ostvaruju od tog stranog poslodavca. Za lica koja nisu osiguranici prema domaćim propisima, ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Shodno navedenom, naši državljani zaposleni kod stranih poslodavaca u inostranstvu nemaju obavezu plaćanja doprinosa", kažu u Ministarstvu finansija.