Vječno pitanje kada će kamate pasti danas je dobilo jasniji odgovor, jer su podaci o inflaciji, bolji od očekivanih, dramatično promijenili opklade da će se to dogoditi do kraja ljeta.
Vjerovatnoća da će Federalne rezerve smanjiti stope do svog septembarskog sastanka skočila je jutros na 89 odsto, što je značajno više od 73 odsto vjerovatnoće koja je zabilježena u srijedu i 52 odsto vjerovatnoće u istraživanju od prije mjesec dana, prema CMЕ FedVoč, koji prati trgovanje fjučers ugovorima vezanim za buduće promene politike centralne banke, piše "Forbs".
Trgovci sada vjeruju da su višestruka smanjenja kamatnih stopa u 2024. sve vjerovatnija, sa 89 odsto vjerovatnoće za dva ili više smanjenja i 44 odsto vjerovatnoće za tri ili više smanjenja.
Ova promjena se takođe odrazila na tržištu obveznica, jer su prinosi na američke državne obveznice sa dospijećem od jedne, dvije i 10 godina pali za oko 10 baznih poena na višemjesečne minimume (niži prinosi ukazuju na povećanje vrijednosti obveznica), što dokazuje da trgovci sa fiksnim prihodima imaju mnogo više povjerenja da će monetarna politika Federalnih rezervi postati znatno manje agresivna u narednim godinama.
Reakcija berze na objavu podataka o inflaciji, koja je otkrila prvi mjesečni pad potrošačkih cijena od 2020. godine, bila je znatno blaža.
S&P 500 je pao za oko 0,1 odsto i kretao se znatno manje oštro nego nakon prethodnih pozitivnih inflatornih očitavanja, vjerovatno kao odraz snažnih očekivanja investitora na tržištu akcija da će doći do smanjenja kamatnih stopa.
Međutim, dobici su bili jaki za akcije koje nisu toliko učestvovale u nedavnom rastu podstaknutom vještačkom inteligencijom, jer je indeks Rasel 2000, koji prati manje američke kompanije, skočio za oko 2 odsto do sredine jutra, na putu da zabilježi svoj najveći dnevni rast od marta.
"Odlične vijesti na frontu inflacije", napisao je Džon Linč, glavni investicioni službenik Komerika Velt Menadžment, u komentarima putem mejla.
Linč je naveo nekoliko načina na koje će smanjenje kamatnih stopa biti "važno" za finansijska tržišta, uključujući pomoć cijenama državnih obveznica smanjenjem troškova otplate državnog duga i široko pomažući u opravdavanju viših relativnih vrednovanja listiranih kompanija, jer se budući profiti suočavaju sa nižom diskontnom stopom zahvaljujući manje skupim korporativnim kreditima.
Visoka inflacija je inicijalno navela Fed da počne da povećava stope 2022. godine, što je dovelo do pada berze, pri čemu je S&P opao za čak 25 odsto u prvih devet mjeseci te godine.
Ali akcije su uskoro počele da prkose konvencionalnoj mudrosti da bi veći troškovi zaduživanja trebalo da uzrokuju produženi pad, uglavnom jer su relativna vrednovanja akcija postala skuplja zahvaljujući rastućem povjerenju investitora u sposobnost korporacija da pretvore AI i druge napretke u buduće profite.
Čak i ako Fed smanji stope dva puta ove godine, smanjujući federalnu stopu sa 5,25 odsto do 5,5 odsto na 4,75 odsto do 5 odsto, stope će i dalje biti više nego što su bile od 2007. do 2022.
