Hrvatska se pridružila smjernicama Evropske unije za uštedu energije, a to se najviše odražava na glavni grad Zagreb, koji je ujedno i najveći potrošač.
Kako pričaju iz Gradske uprave za Jutarnji list, u njihovim objektima je grijanje ograničeno na 21 stepeni Celzijusa, dok je zaposlenima preporučeno da provjetravanje prostorija svedu na minimum, odnosno da prozore otvaraju svakih jedan do dva sata na pet minuta. Detaljna uputstva poslata su na adrese svih ustanova.
"Procjenjuje se da je za smanjenje temperature grijanje za jedan stepen Celzijusa, ušteda oko pet do deset odsto, a budući da je u prostorima Gradske uprave temperatura smanjena za dva do tri stepena, minimalna ušteda će biti oko 15 odsto", napominju iz Grada koliko će energije uštedjeti na grijanju.
Takođe, vodi se računa i o potrošnji struje. Naime, kako navodi hrvatski list, zabranjena je upotreba električnih grijalica i klime, a nije dozvoljena ni upotreba uređaja koji se ne koriste za aktivno obavljanje posla.
Međutim, da li ova odluka obuhvata i škole i dečije vrtiće, pitaju se novinari Jutarnjeg?
Naime, kako navode, ne samo što su takvu štednju osudili mnogi, već je i ograničena Državnim pedagoškim standardom koji propisuje da bi temperatura u prostorijama za boravak djece u vrtićima trebalo da bude od 20 do 22 stepena.
U hodnicama i višenamjenskim salama dozvoljava se 18 stepeni, dok se u školama tolerišu za jedan stepen niže temperature.
"U osnovnim i srednjim školama temperatura u učionicama, u skladu sa odredbama DPS-a mora biti 20, u hodnicima 18, a u sali za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18 stepeni", naglašavaju iz Gradske uprave.
Štednja i u gradskom prevozu
Štednja u autobusima i tramvajima otpočela je još na ljeto kada je povećana temperatura hlađenja na 25 stepeni. Vozačima je stigao dopis da ne pale grijanje sve dok temperatura nije manja od pet stepeni Celzijusa, takođe, maksimalno grijanje u vozilu je ne više od 20 stepeni.
Na stanicama se ne otvaraju sva vrata nego samo ona na kojima ljudi pritiskaju dugme za izlaz.
Kada je riječ o najvećoj sportskoj hali u Hrvatskoj, zagrebačkoj Areni, prostorije se griju na 21 stepen, rasvjeta je smanjena na najnižu jačinu koja je zakonom dopuštena, a kada je na tribinama više od 7.000 posjetilaca, vrši se hlađenje prostorije po principu "free cooling", odnosno bez potrošnje energije ubacuju svježi vazduh spolja.
Ipak, trenutno nemaju značajnih odstupanja u odnosu na račune od prošle godine. S druge strane, Narodno pozorište nije bilo te sreće, te su im se računi uvećali u odnosu na prošlu godinu.
Kako navode, režije za električnu energiju su im porasle za 2,5, a potrošnja plina za 4,7 puta.
"Prvenstveno pokušavamo ušparati racionalnim poslovanjem i ponašanjem, kao što je gašenje nepotrebnih svjetala kad niko nije u kancelarijama, korišćenjem led rasvjete i zamjene neonske rasvjete, smanjenjem temperature radijatorskog grejanja i slično", kažu oni.
Mjere štednje prate i druge zemlje, pa se tako na primjer na Ajfelovom tornju svjetla gase sat vremena ranije, dok je na primjer u Austriji otpočela "Misija 11" s ciljem uštede 11 odsto energije.
Takođe su, kako navodi Jutarnji.hr, zabranili grijanje kućnih bazena i odlučili su da svijelteće reklame gase u 22 sata. U susjednoj Njemačkoj, pak, zabranjena je upotreba bojlera sa toplom vodom na javnim mjestima ako nisu potrebni iz higijenskih razloga.
Podsjetimo, i Srbija se pridružila mjerama štednje, pa tako svaki građanin koji ostvari uštedu energije, dobiće i benefit na mjesečni račun.
