Opasno približavanje roka za podizanje ograničenja za nacionalni dug, kojim bi SAD izbjegle bankrot skrenuo je pažnju na dug od 31,4 biliona dolara kojeg su nagomilale Vlade SAD-a.
Zemlja je dosegla svoju trenutnu gornju granicu duga sredinom januara i očekuje se da će ostati bez gotovine kako bi mogla platiti sve svoje račune 1. juna, upozorila je ministarka finansija Janet Yellen Kongres, upozoravajući da je tačan "datum X" " jer zadata vrijednost ostaje fluidna.
Dok predsjednik Džo Bajden i vodeći zakonodavci, uključujući predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja, rade na postizanju dogovora, evo šta treba znati o tome kako je SAD do sada nagomilao svoje dugove.
Šta je državni dug?
Gotovo svake godine država potroši više nego što prikupi na poreze i druge prihode, što rezultira deficitom. (Ograničenje duga, koje je odredio Kongres, ograničava koliko SAD može posuditi za plaćanje svojih preostalih računa.) Državni dug, koji je sada na istorijsko visokom nivou, rezultat je nakupljanja deficita tokom vremena.
Samo pet puta u proteklih pola vijeka SAD su ostvarile suficit, posljednji put 2001.
"Svaka strana u političkom krugu može kriviti onu drugu, ali dug je matematički samo neusklađenost", rekao je za ABC News Kent Smetters, profesor na Poslovnoj školi Wharton Univerziteta u Pennsylvaniji koji je prije radio u nestranačkom Kongresnoj kancelariji za budžet.
SAD ima dug od svog osnivanja i samo je jednom bio potpuno bez duga, 1835. godine.
Kako je narastao na 31,4 biliona dolara?
Državni dug značajno je porastao od ranih 1980-ih i pod republikanskom i pod demokratskom upravom.
Najveći postotak povećanja duga dogodio se za vrijeme predsjednika Ronalda Reagana i Georgea W. Busha, koji su obojica donijeli smanjenje poreza što je dovelo do velikih deficita.
Krivične tačke koje su uvelike pridonijele dugu u proteklih 50 godina uključuju ratove u Iraku i Afganistanu, finansijsku krizu iz 2008. i pandemiju COVID-19 2020., posljednje dvije podstakle su sveobuhvatne mjere Kongresa koje su koštale bilione dolara.
"Neki su dugovi definitivno vođeni politikom, kao u slučaju smanjenja poreza. Neki od njih su reaktivni: imali smo pandemiju, imali smo finansijsku krizu, a vlada će zauzeti stav i uskočiti. Kada zbrojite sve te stvari, to dovodi do nekih prilično značajnih dijelova promjene. I to nas je dovelo do te brojke od 31,4 triliona dolara"", rekao je David Thomson, direktor istorijskog programa Univerziteta Sacred Heart, koji je pisao o američkom dugu.
Ko je vlasnik duga?
Velik dio duga, 24,6 biliona dolara, drži javnost u obliku finansijskih vrijednosnih papira koje je izdalo Ministarstvo finansija. Drugih 6,8 triliona dolara drže različiti dijelovi američke vlade.
Javni dug drže pojedinci, korporacije, strane države i subjekti, državne ili lokalne vlade i banke saveznih rezervi.
Iznos duga u javnom vlasništvu udvostručio se tokom prošle decenije, rekao je Smetters, i mnogi ga ekonomisti smatraju najvažnijom mjerom duga.
Hoće li dug i dalje rasti?
Jedan model iz Whartona procjenjuje da bi vlada, ako želi uravnotežiti svoje budžetskee tablice, morala ili trajno i odmah smanjiti potrošnju ili povećati porezne prihode.
Sva potrošnja, uključujući i popularne programe kao što su socijalno osiguranje, Medicare i Medicaid, trebala bi se smanjiti za 30 odsto, prema Whartonovom modelu. Ili bi savezna vlada mogla trajno povećati sve izvore saveznih poreznih prihoda za otprilike 40 odsto.
"Ili neka kombinacija to dvoje", rekao je Smetters. "Upravo sada, rasprave koje se vode u Washingtonu s obje strane toliko su daleko od stvarne matematike onoga što se treba dogoditi. Oni još uvijek plešu oko nekih mnogo većih pitanja."
Međutim, mnogi ekonomisti vjeruju da je dio državnog duga dobra stvar. Thomson je primijetio da rastući javni dug govori o činjenici da mnogi američke obveznice i druge vrijednosne papire smatraju jednom od najsigurnijih sredstava na svijetu, piše ABCNews.