Bankar iz dalekog Novog Zelanda stiže 1997. godine u ratom razorenu Bosnu i Hercegovinu sa naizgled nemogućim zadatkom.
Sa iskustvom iz zemlje koja vekovima nije ratovala, treba da ujedini monetarni sistem zemlje gde svaki narod koristi svoj novac.
„Srbi su koristili jugoslovenski dinar, Hrvati hrvatsku kunu, Bošnjaci bosanski dinar koji su uveli tokom rata.
„Jedina valuta koju su koristili svi delovi zemlje bila je nemačka marka", kaže Piter Nikol, prvi guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (BiH) za BBC.
Nova valuta u BiH nastala je na temeljima mirovnog sporazuma u Dejtonu, kojim je okončan rat, a prezentovana je 21. januara 1998.
Zbog poverenja ljudi u nemačku marku, nazvana je - konvertibilna marka.
Začetnik ideje o novoj valuti koja će direktno zavisiti od marke bio je Stiv Hanke, američki ekonomista.
"Ideju sam prvi put uveo u Jugoslaviju još 1990. godine", kaže Hanke za BBC da je preko valute želio da riješi probleme države koja se raspadala.
Hanke je napisao knjigu o novoj valuti u BiH, koja je pomogla kod finansijskih pregovora u Dejtonu.
"Tokom ručka u hotelu Grand Hajat u Hongkongu 1998. godine, razgovarao sam o Dejtonskom sporazumu sa ambasadorom Ričardom Holbrukom (američkim diplomatom koji je posredovao u mirovnom sporazumu)", govori Hanke.
"Ispričao mi je kako je bilo lako izaći na kraj sa Slobodanom Miloševićem (predsjednikom Srbije) u pregovorima o novom monetarnom sistemu za Bosnu i Hercegovinu.
.webp)
"Ispostavilo se da je Milošević već bio upoznat sa mojom knjigom koja je bila prevedena na srpskohrvatski."
Marka - jer su joj ljudi jedino vjerovali
Američki ekonomista Stiv Hanke danas je profesor primenjene ekonomije na Univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru.
Tokom devedesetih, najviše vremena proveo je na Balkanu.
Nakon što je posredno savjetovao Ante Markovića, posljednjeg premijera SFR Jugoslavije, došao je u Sarajevo u drugoj polovini devedesetih, kao specijalni savjetnik Bijele kuće za uspostavljanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini.
"Opšta situacija kada smo gospođa Hanke i ja stigli u Sarajevo bila je vrlo nestabilna i opasna. Snajperisti su i dalje bili aktivni", sjeća se Hanke.
Bosna i Hercegovina je, kaže, „upravo izašla iz krvavog građanskog rata, koji je uništio 18 odsto i oštetio 60 odsto stambenog fonda".
Sve tri te valute, kaže Hanke, bile su „veoma nestabilne i za većinu namjena neupotrebljive".
Tada je nastala ideja o novoj valuti, koja će biti vezana za njemačku marku.
"Njemačke marke su bile potrebne za bilo kakve ozbiljne poslovne ili finansijske transakcije", kaže on.
Ivan Vujičić objašnjava da je „uvek trčao da platu promijeni u marke da bi je sačuvao".
Hanke je, kaže, dizajnirao „sistem valutnog odbora koji bi oslobodio zemlju njenih endemskih problema sa inflacijom".
.webp)
