"Interaktivni Webinar sa kolegama iz američke kompanije. Ulazi moja ćerka, jede šnitu hljeba sa marmeladom i kaže: Ovaj hljeb mi je suv, slabo ste mi namazali ovo. Naravno, svi su se nasmijali, pa smo nastavili dalje".
Ta simpatična crtica, kao jedan od odgovora na pitanje o uslovima rada od kuće, samo je dio prilično kompleksne priče o tome kako smo se, u vrijeme pandemije, prilagodili specifičnim okolnostima u poslovno-kućnom okruženju.
Takvim okolnostima možda se najlakše prilagodio IT sektor, koji je, prema nekim svjedočenjima, brzo i prilično uspješno prebacio laptope iz kancelarija u svoje domove. Samodisciplina u kućnim uslovima bila je najveći izazov.
"Bilo je malo teže da se adaptiram prvih dana na rad od kuće i na novu radnu sredinu, ali kasnije gotovo da nisam ni osjetila razliku. Možda sam, čak, bila i produktivnija", kaže Gordana Bunić, saradnik za knjigovodstveno-računovodstvene poslove u kompaniji Prointer ITSS.
Gordana priznaje da rad od kuće ima prednosti, poput uštede vremena u putovanju i veće fleksibilnosti u organizovanju radnog dana, a nađe se vremena i za porodicu. I njen kolega Mladen Todorović, razvojni programer, kaže da se brzo snašao i kod kuće, jer je čitav tim dobro funkcionisao, a i kompanija je obezbijedila sve uslove koji su im bili potrebni.
"Svi su i u svako doba bili pristupačni i komunikacija je bila na zavidnom nivou. Rad od kuće ima svojih prednosti, ali moram reći da mu je glavna mana manjak socijalnog života. Nedostaje mi zdrava atmosfera koju imam u svom timu, ali i naša druženja, rekreacija, zajedničko pivo. Uželio sam se ekipe", ističe Mladen.
Dobra organizacija rada od kuće u preduzećima u kojima je to bilo moguće, pokazala se i kao dodatni motiv da se zaposleni u vremenu krize i masovnog straha za radno mjesto, osjećaju sigurnije i spokojnije. U prilog tome svjedoči i podatak da se broj zaposlenih u Prointeru u dva krizna mjeseca uvećao za deset odsto.
"Tokom perioda posebnih mjera rada željeli smo da se što bolje prilagodimo novonastalim potrebama, a za većinu zaposlenih ovo je bilo potpuno novo iskustvo. Fokus kompanije bio je na tome da zaposlenima pružimo osjećaj sigurnosti, a željeli smo da od njih dobijemo povratnu informaciju o tome kako se osjećaju i da li im na još neki način kompanija može pomoći. Odgovori koje smo dobili svjedoče da smo tokom ovog perioda uradili dobar posao", kaže Ivana Živković, rukovodilac Sektora za ljudske resurse u Prointeru.
Istraživanje koje je proveo MojPosao.ba na uzorku od 2.500 ljudi širom Bosne i Hercegovine, pokazalo je da je čak 47% zaposlenih radilo od kuće.
"Na osnovu našeg iskustva možemo reći da su se zaposleni vrlo brzo prilagodili. Tako je pandemija zapravo ubrzala digitalnu transformaciju rada. Razni online alati za kolaboraciju svakako u tome puno pomažu", kaže Nermana Ajanović, šef razvojnog sektora MojPosao.ba.
Njihovo istraživanje pokazalo je i drugu stranu medalje. Čak 55% onih koji su u vrijeme krize redovno odlazili na posao, reklo je da se osjeća nesigurno i da je u strahu za svoje radno mjesto. Više od 60% zaposlenih strahuje od gubitka posla, a polovina da će im plata biti znatno umanjena. Za razliku od tih podataka, Prointerova anketa o uslovima novog načina rada pokazala je da se skoro 91% njihovih zaposlenih osjeća sigurno u vezi sa svojim zaposlenjem, a isto toliko je zadovoljno podrškom tima tokom rada od kuće, uslovima i informacijama koje je kompanija obezbijedila.
U toj, ali i nekim drugim kompanijama u kojima se rad od kuće solidno pokazao, razmišljaju da takav model bar dijelom primijene i kad kriza prođe. Zaposleni kažu da su se na takav način rada već privikli, mada većini nedostaje atmosfera iz kolektiva. Neki su se i našalili, uz komentar: "Do kad ćemo raditi od kuće, poludjeh", a većina je primijetila da uz rad kod kuće frižider otvaraju mnogo češće nego inače.
