Ukoliko SAD uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije, od 1. januara naredne godine, to bi značilo potpunu katastrofu za ovu kompaniju, ali i mnogobrojne druge koje su poslovno povezane s njom.
Kaže ovo za "Glas Srpske" direktor Instituta FЕFA, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević, navodeći da ako se obistine medijske i političke spekulacije da će SAD uvesti ove sankcije, to bi vjerovatno značilo i da bi se sve banke, ali i kompanije koje rade sa NIS-om našle pod lupom i velikim pritiskom američke administracije, pogotovo one sa inostranim kapitalom i vlasništvom. Pojašnjava da se na primjerima sankcionisanih kompanija iz Republike Srpske može najbolje vidjeti kako to funkcioniše u praksi.
- Moram priznati da ne vjerujem da je jedan takav scenario moguć. Smatram da je malo vjerovatan, jer još uvijek ne postoje neke zvanične potvrde o tome. Ako ipak kojim slučajem dođe do toga, stavljanja ove kompanije na američku crnu listu, to bi sigurno dovelo do nestašice goriva u Srbiji, jer ne postoje alternativni izvori snabdijevanja da se pokrije razlika u manjku goriva na tržištu. Istina, postoje određene strateške rezerve, ali one nisu dovoljne. Ovakav razvoj situacije bi onda doveo i do rasta cena na benzinskim pumpama. Čak i ako ne bi bilo nestašica, očekivanja bi dizala cijenu. To bi onda dovelo do lančane reakcije, s obzirom da su cijene naftnih derivata ugrađene i u cijene gotovo svih proizvoda i usluga - smatra Radosavljević, dodajući da NIS već godinama otežano posluje zbog ranije uvedenih sankcija "Gaspromu".
Na pitanje šta bi se desilo ako bi se i ЕU priključila i solidarisala sa SAD, Radosavljević odgovara da je proces odlučivanja unutar ove zajednice drugačiji od onog u Americi te da je o tom pitanju potrebna saglasnosti svih članica. Ukazuje da i pored toga Amerika ima razne i moćne mehanizme pritiska, kojima može usloviti i druge države da im se priključe u sankcionisanju da li pojedinca ili kompanija. Najgori scenario, kako smatra, bi bio ukoliko bi hrvatski naftovod JANAF obustavio isporuke nafte, a s kojim NIS ima sklopljen dugoročni ugovor o transportu.
Mišljenja je da bi se sve ovo negativno prelilo i na Republiku Srpsku, odnosno njeno naftno tržište, na kom postoji značajan broj benzinskih pumpi u vlasništvu NIS-a, ali bi, uvjeren je ovaj stručnjak, to imalo daleko manje negativne efekte nego u Srbiji.
- Na tržište Republike Srpske dolaze određene količine naftnih derivata iz Rafinerije u Pančevu koja je u vlasništvu NIS-a. Ako dođe do prekida u isporuci smatram da bi se ta razlika u dobroj mjeri mogla nadoknaditi preko Luke Ploče, gdje se nalaze naftni terminali. U prvom periodu sankcije bi vjerovatno poremetilo snabdijevanje, ali dugoročno gledajući, adekvatna alternativa postoji, što nije slučaj i sa Srbijom - poručio je Radosavljević.
Еkonomista Ljubodrag Savić smatra da u slučaju uvođenja američkih sankcija Srbija ima dvije opcije - prva da preuzme većinsku kontrolu nad NIS-om, a druga da uvede sankcije Rusiji kako se ta "kompanija ne bi dirala".
- Vlasti imaju dvije alternative, ali su obje neprihvatljive za Srbiju. To je situacija iz koje je praktično nemoguće naći zadovoljavajuće rješenje i za jednu, i za drugu i za treću stranu - kaže Savić.
Hil se pravi Еnglez
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je upozorio da će, prema njegovim saznanjima, SAD uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva nad tom kompanijom. Iznio je procjene da bi se ovim sankcijama mogle pridružiti Velika Britanija i Еvropska unija. Da li će do njih i doći, američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil nije želio potvrditi, ali ni demantovati, ali se iz njegovog odgovora mogu naslutiti naredni potezi odlazeće američke administracije. Hil je naime istakao da potencijalne američke sankcije NIS-u nemaju za cilj da na bilo koji način naškode srpskoj privredi.
