Kolaps vladajuće koalicije u Njemačkoj i povratak novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa u Bijelu kuću stvaraju nove rizike za najveću ekonomiju Еvropske unije, koja je već u zabrinjavajućem padu, piše američka agencija "Asošiejted pres".
Njemačka ekonomija se smanjuje u posljednje dvije godine usled pandemije korona virusa, rata u Ukrajini i konkurencije iz Kine. Usred strukturalnih problema kod kuće i globalnih izazova, nejedinstvena tročlana koalicija kancelara Olafa Šolca nije uspjela da postigne dogovor o nekim ključnim pitanjima.
Situacija je eskalirala kada je Šolc objavio da smjenjuje ministra finansija Kristijana Lindnera. Taj potez je faktički označio kraj vladajuće koalicije, koja bez Lindnerove liberalne Stranke slobodnih demokrata (FDP) nema većinu u parlamentu.
Raspad koalicije uslijedio je poslije višenedjeljnih unutrašnjih sporova oko načina za podsticanje rasta njemačke ekonomije.
Šolc je rekao da planira da traži glasanje o povjerenju vladi u parlamentu 15. januara, što bi, u slučaju njegovog poraza, moglo da dovede do vanrednih izbora do kraja marta. Redovni izbori u Njemačkoj treba da budu održani u septembru sljedeće godine.
Kancelar je kazao da će kontaktirati Fridriha Merca, lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU), najjače opozicione stranke, kako bi razgovarali o idejama za jačanje njemačke ekonomije i odbrane.
Međutim, poslovni lideri su pozvali Šolca da djeluje znatno brže kako bi stvorio stabilnu vladu spremnu da se uhvati u koštac sa krizom.
Do kolapsa vladajuće koalicije, u kojoj su Šolcove socijaldemokrate, Lindnerovi liberali i Zeleni, došlo je u posljednjim satima dana u kojem su evropski lideri počeli da prihvataju izvjesnost drugog Trampovog mandata, koji će imati ozbiljne implikacije po evropsku bezbjednost i ekonomiju.
Potpredsjednik italijanskog istraživačkog centra ISPI Antonio Vilafranka rekao je da "na evropskom nivou, politička nestabilnost u Njemačkoj nije dobra vijest", ukazujući da je jak francusko-njemački savez predstavljao važnu protivtežu tokom prvog Trampovog mandata od 2017. do 2021. godine.
Tramp je zaprijetio neispunjavanjem obaveza prema NATO, smanjenjem podrške Ukrajini za njenu odbranu i uvođenjem carina do 20 odsto na robu iz ЕU (uz još više carine na robu iz Kine), čime je povećao izglede za trgovinski rat sa evropskim saveznicima Vašingtona.
Carine bi zadale oštar udarac njemačkom izvozu i doprinijele bi još jednom bolnom nazadovanju privrede, koju dugo pokreće jeftina energija iz Rusije i velika izvozna tržišta.
Njemačka industrija se još nije u potpunosti oporavila od pandemije korona virusa. Kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, Njemačka i druge zapadne zemlje su obustavile kupovinu ruskog gasa i nafte.
Konkurencija iz Kine, uključujući njena električna vozila, u međuvremenu je primorala njemačke i druge evropske proizvođače automobila da smanje proizvodnju i otpuštaju radnike.
Jedan od direktora u holandskoj bankarskoj kompaniji ING Karsten Bžeski rekao je da su "politička dešavanja u posljednja 24 sata dodatno zamračila od ranije sumorne kratkoročne izglede za njemačku ekonomiju".
"Drugi mandat Donalda Trampa u SAD, sa očekivanim novim trgovinskim tenzijama, pogodiće njemačku ekonomiju, čijih 10 odsto izvoza ide u SAD. Ne treba puno mašte da biste shvatili da američke carine na evropske automobile šalju njemačku automobilsku industriju u dublje probleme", kazao je Bžeski.
Drugi analitičari, međutim, navode da bi Trampovo uvođenje carina zapravo moglo da koristi njemačkoj automobilskoj industriji, čije su teškoće bile među razlozima za slabljenje ekonomije. Dok Tramp prijeti uvođenjem novih carina na evropske proizvode, još uvijek aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden je već uveo stoprocentne carine na kineska električna vozila, koja preplavljuju globalno tržište.
