Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku zbog inflacije koja ne pogađa samo ovu zemlju, već čitav svijet.
Prema posljednjim statističkim podacima prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.269 maraka, broj zaposlenih je 850.523 i čak njih 517.476 prima platu manju od prosječne.
U istom mjesecu, septembru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 2.993,50 KM i od prosječne plate je veća za 1.724.5 KM.
Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 41,37% ili 1.238 KM.
Poređenja radi prije 14 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM.
To znači da je do septembra ove godine plata porasla za 479 KM, a potrošačka korpa za čak 1.597.50 KM.
Zanimljive podatke za susjednu Hrvatsku i ЕU objavio je portal "Indeks".
Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku ЕU.
Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.
"Indeks" je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj Jugoslaviji.
Došli su do zaključka da iz poređenja današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima domaćinstva i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za BiH.
Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Еvrostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.
Iako nije savršeno uporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. - 1987.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno "ishrana"), a podaci za Bosnu i Hercegovinu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu, piše portal "Buka".
I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dalje visoka - 43,3 posto.
Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de fakto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a bh. domaćinstvo 42,04 odsto.
Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvatskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.
Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.
Bitno je naglasiti da ipak podaci nisu savršeno uporedivi s današnjim podacima i indikativni su.
Kompletan statistički godišnjak iz bivše Jugoslavije možete pogledati na OVOM LINKU.
