Dvadeset poljoprivrednika iz Republike Srpske izgubilo je pravo na podsticaje u naredne dvije godine jer su lažirali podatke o zasađenim površinama pod merkantilnom pšenicom.
Malverzacije su utvrđene tokom kontrole, koja je trajala od 11. marta do 3. juna, a koju su sproveli Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske i geometri Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).
Kontrolom su bila obuhvaćena 142 korisnika u deset lokalnih zajednica i površina od 627,20 hektara.
"Pošto je 20 korisnika dalo neistinite podatke o površinama zasijanim pšenicom, utvrđen im je pasivni status u trajanju od dvije godine, a u skladu s Uredbom o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava i registrom korisnika podsticajnih sredstava. Za vrijeme trajanja pasivnog statusa oni ne mogu da ostvaruju pravo na podsticaje i druge mjere podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju", navodi se u izvještaju o izvršenoj kontroli.
Savo Minić, direktor ove agencije, kaže kako će nakon pšenice fokus kontrola biti preusmjeren na zasade soje i oblast veterine.
"Osnovali smo i posebno odjeljenje za kontrolu koje će stalno biti na terenu. Svi oni koji ne budu dali tačne podatke biće sankcionisani, a njihova imena javno objavljena", poručio je Minić.
Dodao je kako su kontrole dio dogovora s pravim poljoprivrednicima i proizvođačima.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo će ove godine u ovu oblast uložiti 71 milion maraka kroz podsticaje pa je sasvim normalno da kontroliše da li taj novac ide u prave ruke.
"Agrarni budžet nakon ovoga neće biti umanjen, već samo pravičnije raspoređen", zaključio je on.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske podržali su ovu akciju i poručili kako se konačno mora stati u kraj brojnim malverzacijama.
"Očekujemo da će Ministarstvo sredstva koja će ostati neraspoređena po ovoj namjeni dati onima koji zaista rade", kazao je Stojan Marinković, predsjednik Udruženja.
Inače, prema Pravilniku o uslovima i načinu ostvarenja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu proizvođači pšenice dobijaju 200 maraka po zasađenom hektaru, a maksimalan iznos koji mogu da dobiju u tekućoj godini je 100 hiljada maraka, bez obzira na površine koje imaju.
