Najveći broj radnika koji ove godine ne mogu da priušte odlazak na godišnji odmor nalazi se u Rumuniji (43 odsto) i Grčkoj (37 odsto), a skoro pa u korak slijede ih Mađarska, Italija, Hrvatska i Kipar.
Cijena paket aranžmana za godišnji odmor je 12,4 odsto veća nego prošle godine kada je cijena rasla za 11,5 odsto, pokazuje analiza podataka Eurostata, Evropske konfederacije sindikata (ETUC) i Evropskog sindikalnog instituta. Kako smatraju u ETUC-u ovog ljeta neće biti odmora od krize troškova života, s porodicama koje će se suočiti s najvećim povećanjem troškova odmora i boravaka u istoriji, piše Poslovni dnevnik.
Kasirka neće ići na more, odnosno tamo će u najboljem slučaju raditi, tako se može parafrazirati ovo ljeto koje će ostati zapamćeno po rekordnom povećanju troškova godišnjeg odmora i sve većem broju radnika u Evropi koji ga ne mogu priuštiti.
Cijena paket aranžmana, koji su namijenjeni pružanju odmora najbolje vrijednosti, u zemlji ili inostranstvu, porasla je za 12,4 odsto u cijeloj EU između januara i maja, i to nakon povećanja od 11,5 odsto prošle godine, pa se potvrđuje da širom Evrope tokom ovog ljeta kriza troškova života utiče na cijenu godišnjih odmora: u prvih pet mjeseci 2023. godine iste su rekordno visoke, dok je, na primjer, posljednje veće povećanje zabilježeno 2015. godine kada je godišnji rast iznosio 7,2 odsto, s tim da se mjerenja vrše od 1996. godine.
Šta to znači za radnike u uslovima krize troškova života? Prema ovoj analizi oko 19,5 odsto zaposlenih ljudi ne može priuštiti nedjelju dana izvan kuće, što iznosi 38 miliona ljudi. Na listi najpogođenijih radnika u tom smislu visoko mjesto zauzimaju i hrvatski radnici.
