Rukovodioci u kompanijama za uzgoj mesa su optimisti da se meso proizvedeno u masivnim čeličnim posudama može naći na jelovnicima u roku od nekoliko mjeseci, nakon što je jedna kompanija dobila zeleno svjetlo od glavne regulatorne agencije.

U demonstraciji samouvjerenosti, neki od njih su angažovali poznate kuvare poput Argentinca Fransisa Malmana i Španca Hozea Andresa da u dogledno vrijeme predstave to meso u njihovim luksuznim restoranima.

Međutim, da bi stiglo do svoje konačne destinacije - polica u supermarketima - meso uzgojeno u laboratoriji suočava se sa velikim preprekama, kazali su rukovodioci za "Reuters".

Kompanije treba da privuku još finansija kako bi povećale proizvodnju, što bi im omogućilo da ponude svoja pileća prsa i bifteke po pristupačnijoj cijeni. Na tom putu, moraju da savladaju i otpor pojedinih potrošača da uopšte probaju meso uzgojeno u laboratoriji.

Kultivisano meso se dobija iz malog uzorka ćelija sakupljenih od stoke, koje se zatim tretira hranljivim materijama, uzgaja u ogromnim čeličnim posudama zvanim bioreaktori i prerađuje u nešto što izgleda i ima ukus kao pravi komad mesa.

Samo jedna zemlja, Sigapur, do sada je odobrila takav proizvod za maloprodaju. Međutim, "Reuters" ističe da će Sjedinjene Države slijediti taj primjer.

Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) saopštila je u novembru da je proizvod kultivisanog mesa - pileća prsa koja je uzgojila kompanija iz Kalifornije UPSIDE Foods - bezbjedan za ljudsku konzumaciju.

Direktori kompanije su za "Reuters" kazali da se sada nadaju da će se njihov proizvod naći u restoranima već tokom ove godine, a u radnjama do 2028, prenose "Vijesti".

Mesara bez klanja

U postrojenju kompanije UPSIDE u Emerivilu u Kaliforniji, radnici u laboratorijskim mantilima preko ekrana nadgledaju ogromne bačve sa vodom i hranljivim materijama, prenosi britanska agencija. Meso se uzima i prerađuje u prostoriji koju izvršni direktor Uma Valeti naziva "mesarom bez klanja", gdje se pregleda i testira.

"Reutersovi" novinari su tokom posjete imali priliku da probaju piletinu i kazali su da kada se skuva ima ukus kao konvencionalna piletina, mada je donekle tanja i ima tamniju boju kada je sirova.

Valeti je za "Reuters" kazao da je kompanija sarađivala sa FDA četiri godine prije nego što je u novembru dobila zeleno svjetlo.

"Ovo je istorijski trenutak za industriju", kazao je on.

Kalifornijska kompanija za uzgoj mesa GOOD Meat već je podnijela prijavu za odobrenje FDA, a direktori druge dvije kompanije holandske Mosa Meat i izraelske Believer Meats kazali su da su u pregovorima sa agencijom.

Odobrenje regulatorne agencije je samo prva prepreka kako bi meso uzgojeno u laboratoriji postalo dostupno široj javnosti, kazali su rukovodioci kompanija za "Reuters".

Prema njihovim riječima, najveći izazov je razvoj lanca snabdijevanja za mješavinu hranljivih materija za ishranu ćelija i za masivne bioreaktore potrebne za proizvodnju velikih količina uzgojenog mesa.

Problemi sa kapacitetima

Za sada, proizvodnja je ograničena. Fabrika kompanije UPSIDE ima kapacitet da proizvede oko 181.500 kilograma uzgojenog mesa godišnje, što je samo djelić od oko 48 miliona tona konvencionalnog mesa koja je proizvedena u SAD u 2021.

Ako kompanije ne uspiju da nađu sredstva potrebna za povećanje proizvodnje, njihov proizvod možda nikada neće dostići cijenu koja bi mu omogućila da bude konkurentan konvencionalnom mesu, kazao je jedan od osnivača kompanije GOOD Meat, Džoš Tetrik.

"Prodaja nije isto što i prodaja na veliko", kazao je Tetrik za "Reuters".

"Dok mi kao kompanija i druge kompanije ne izgradimo infrastrukturu velikih razmjera, ovo će biti na malom nivou", kaže on.

Sektor vještački uzgojenog mesa do sada je prikupio skoro dvije milijarde dolara investicija na globalnom nivou, pokazali su podaci koji je prikupio Good Food institut (GFI), istraživačka grupa koja se fokusira na alternative konvencionalnom mesu.

Međutim, biće potrebne stotine miliona dolara za kompaniju GOOD Meat da bi izgradila bioreaktore veličine neophodne za proizvodnju velikih razmjera, kazao je Tetrik.

Veliki dio novca je usmjeren prema SAD, koje su primarna meta proizvođača vještački uzgojenog mesa zbog njihove veličine i bogatstva, kazao je Džordan Bar Am, partner u firmi McKinsey & Company koja se fokusira na alternativne proteine.

Pojedine kompanije povećavaju proizvodnju za SAD čak i prije nego što su njihovi proizvodi dobili odobrenje regulatora.

Evropska unija zajedno sa Izraelom i drugim državama takođe radi na regulatornim okvirima za meso iz laboratorije, ali nisu odobrili nijedan proizvod za ljudsku konzumaciju.

Faktor gađenja

Kompanije za vještački uzgoj mesa planiraju da predstave potrošačima da je njihov proizvod zeleniji i etičniji od konvencionalnog mesa, pritom pokušavajući da prevaziđu averziju koju pojedini proizvođači imaju prema njihovom proizvodu.

Kao prvo, njihov proizvod ne iziskuje klanje životinje, što bi, prema očekivanjima kompanija, trebalo da učini njihov proizvod privlačnijim za ljude koji izbegavaju meso iz moralnih razloga.

Tokom procesa uzimanja ćelija životinje nisu povrjeđivane, kazali su za "Reuters" rukovodioci kompanija.

Takođe, uzgoj mesa u čeličnim posudama umjesto na polju može smanjiti uticaj na životnu sredinu, naročito ako se ima u vidu da se tokom procesa proizvodnje hrane emituje 14,5 odsto od ukupne količine štetnih gasova.

Kompanije za proizvodnju mesa biljnog porijekla takođe su apelovale na potrošače sa moralnim i ekološkim zahtjevima, mada je taj sektor zauzeo samo 1,4 odsto tržišta mesa.

Međutim, kompanije za vještački uzgoj mesa imaju određenu prednost jer mogu da tvrde da je njihov proizvod zaista meso, kazao je Tetrik.

"Vjerovatno najvažnija stvar koju smo saznali je da ljudi zaista vole meso. Mislim da vjerovatno neće smanjiti konzumaciju mesa", kazao je on.

Ipak, velikom broju ljudi se gadi uzgojeno meso, kazala je Dženet Tomijama, zdravstvena psihološkinja na Univerzitetu u Kaliforniji. U studiji koja je 2022. objavljena u "Žurnalu za ekološku psihologiju", ona je utvrdila da bi 35 odsto ljudi koji konzumiraju meso i 55 odsto vegetarijanaca bili zgađeni kultivisanim mesom.

Pojedini ljudi mogu takvo meso smatrati "neprirodnim" i imati negativan stav prema njemu, čak i pre nego što ga probaju, kazala je ona za "Reuters".

Kako bi privukli potrošače, kompanije treba da budu u potpunosti transparentne povodom procesa proizvodnje i bezbjednosti konzumacije, kazao je Tetrik, čija kompanija prodaje svoje proizvode restoranima u Singapuru.

"Morate biti transparentni, ali na način da to otvara apetit", kazao je on.

Kompanije UPSIDE Foods i GOOD Meat planiraju da podstaknu američka nepca tako što će svoje proizvode kada dobiju odobrenje prvo pustiti u vrhunske restorane, računajući na to da će potrošači tamo tolerisati višu cijenu i steći dobar prvi utisak.

Kompanija UPSIDE se nada da će se njihov proizvod naći u supermarketima u naredne tri godine, kazao je Valeti.

Andres, kuvar i vlasnik restorana poznat po njegovom radu u oblasti globalne bezbednosti hrane, kazao je za "Reuters" da želi da prodaje kultivisano meso zbog uticaja na životnu sredinu.

"Svi vidimo šta se događa oko nas, u svakoj zemlji širom svijeta, vidimo da je naša planeta u krizi", kazao je.

Njegov kolega, kuvar Malman, poznat po pripremi mesa i drugih prehrambenih proizvoda na otvorenom, kazao je za "Reuters" da su i na njega uticali ekološki stavovi i smatra da je na kuvarima da učine taj proizvod gastronomski privlačnijim i manje naučnim i veštačkim.

"Mi treba da mu pružimo romantiku", kazao je.