Berba jabuka na plantažama u Srpskoj polako se zahuktava, a pozitivnu atmosferu u voćnjacima zamijenio je strah i zebnja proizvođača koji će iz još jednog proizvodnog ciklusa izaći kratkih rukava, jer zbog loših prinosa i katastrofalnog kvaliteta neće ni izbliza podmiriti troškove.
Istakao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović navodeći da je nerentabilna proizvodnja unazad tri godine natjerala 50 odsto voćara da dignu ruke od tog posla.
"Već nekoliko godina skoro svi voćari u Srpskoj posluju sa gubitkom ili pozitivnom nulom, svi su prezaduženi, radi se sa starom mehanizacijom, nismo finansijski potkovani i ne možemo pratiti tehnologiju. Ljudi više neće da idu u gubitke pa odustaju od proizvodnje”, priča Dojčinović.
Očekivanja su, kaže Dojčinović, da se strmoglavi pad domaćeg voćarstva, koje je nekada moglo hraniti cijelu BiH, nastavi.
“I ova sezona je katastrofalna. Ne možemo ni izbliza zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Kompletno voćarstvo potkozarskog kraja je tokom ljeta bilo izloženo gradu koji kao da je neko navodio. Tri puta je išao istim koordinatama i nanio tolike štete da je najveći dio jabuke za industriju gdje su niske cijene, svega 0,30 KM po kilogramu što ne može pokriti ni troškove radnika u berbi. Da ne pričamo o ostalim ulaganjima. Prve klase biće jako malo, svega 30 odsto od planirane proizvodnje”, rekao je Dojčinović i dodao da je kruška podbacila i do 90 odsto u odnosu na lani, kako kvalitetom tako i cijenom.
I predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske Darko Milošević kaže za “Glas” da je domaće voćarstvo u brzoj silaznoj putanji.
“Proizvođači nemaju rješenja za klimatske promjene, jer je to borba koja zahtijeva velike investicije. Voćari u BiH i Srpskoj su prepušteni sami sebi kada je riječ o uvozu, previše voća stiže iz Poljske, Austrije, Italije po damping cijenama budući da je subvencionisana roba tako da naši voćari ne mogu postići ozbiljnije cijene koje bi im omogućile ulaganja. Resorno ministarstvo nam potpomaže u podizanju novih zasada, ugradnji protivgradnih mreža i svega onog što je neophodno za savremen, kvalitetan voćnjak, ali uprkos svemu tome ne ostvaruje se ekonomska računica koja bi zadovoljila samog proizvođača”, naveo je Milošević.
Osim grada, kakao ističe Milošević, negativne posljedice su ostavile i proljećne kiše zbog kojih su u fazi cvjetanja brojna stabala bilo zahvaćena biljnim bolestima što se takođe odrazilo na smanjenje prinosa.
“Sada se beru i prodaju ljetne sorte poput ‘gale’, a prava kampanja kreće krajem septembra. Na Majevici i u Semberiji jabuka je solidno rodila, ali u Potkozarju, koje je najveći proizvođač, većina roda završiće u preradi. Domaće voćarstvo je u teškoj situaciji, šta će tačno biti znaćemo kad se berba baš zahukta, ali nismo nimalo optimisti”, rekao je Milošević.
U voćnjacima preduzeća “Agroimpeks”, koji se prostiru na 250 hektara, šteta na parcelama koje nisu pod protivgradnim mrežama je prevelika.
“Parcele koje nisu pod mrežom uništene su sto odsto i tako je kod drugih proizvođača. Kad se završi berba znaćemo koliko je rod podbacio. Manjak robe odraziće se negativno na cijenu, jabuke će definitivno biti skuplje jer ih nema”, rekao je direktor pomenutog preduzeća Nikola Vukelić i dodao da prve sorte već izvoze u Ujedinjene Arapske Emirate.
Berači iz Turske
Nikola Vukelić kaže da zbog nedostatka domaće radne snage već treću godinu angažuje berače iz Turske.
“Već nam je stiglo oko 70 Turaka u berbu, a očekujemo i dolazak oko 50-60 berača iz Srbije koji dolaze svake godine. Preostali dio berača čini domaća radna snaga”, kazao je Vukelić.
