Kako prenosi "Bloomberg", iznos donacija koje su u dosadašnjem dijelu godine uplatili bogataši i velike kompanije već sada za petinu premašuje ukupni lanjski iznos, piše "Poslovni.hr".

Zvanični podaci pokazuju da su privatne donacije do sada dostigle 5 milijardi dolara.

Za poređenje, lani su donacije privatnih osoba i kompanija iznosile 4,12 milijardi dolara, a u do sada najizdašnjoj godini u posljednjih pet, 2018., donirano je 4,3 milijarde dolara.

Ovakav skok svijesti o siromašnima rezultat je promjene kineske politike prema raspodjeli nacionalnog bogatstva koji je predsjednik Si definisao kao povećanje "zajedničkog prosperiteta".

Si je tu kovanicu ove godine spomenuo najmanje 65 puta u govorima i javnim istupanjima. Recimo, cijele prošle godine "zajednički prosperitet" spomenuo je "samo" 30 puta.

Zapadnim analitičarima još nije potpuno jasno koje će sve političke implikacije uključivati ova kampanja.

Ali, Kina je identifikovala "treću raspodjelu bogatstva" – u vidu donacija pojedinaca i korporativne filantropije – zajedno s vladinim i tržišnim intervencijama.

Sa sastanka 17. avgusta koji je okupio visoke funkcionere kineske Komunističke partije poručeno je da vlada treba "razumno prilagoditi iznadprosječne dohotke te podstaći ljude i kompanije s visokim prihodima na veće davanje društvu".

Ova ideja "socijalne ruke", prema pisanjima državnih medija, oslanjaće se na moralnu obavezu i društvena očekivanja kako bi inspirisala najbogatije Kineze na poklanjanje dijela lične imovine.

Međutim, ova politika ne znači da će Peking "ubiti bogate" kako bi pomogli siromašnima, pojasnio je juče tokom brifinga s medijima Han Vensju, član centralne finansijske i ekonomske komisije.

Oni koji su se obogatili trebaju pomoći onima koji nisu toliko bogati, ali će vlada i dalje stimulisati rad i zalaganje svakog pojedinca.

"Ne možemo čekati na pomoć, oslanjati se na druge ili moliti za pomoć", izjavio je Han, a prenosi Reuters.

Han je rekao i da "donacije nisu obvezne", ali će ih vlada stimulisati kroz poresku politiku. Strani investitori vjeruju da Peking pokušava smanjiti troškove života građana nauštrb velikih kompanija.

Iako se društveno odgovorno poslovanje i filantropija na Zapadu praktikuju već godinama, analitičari smatraju kako su se kineski milijarderi tako brzo odazvali pozivu iz vlade imajući u vidu u kakve probleme mogu upasti ako krenu "protiv struje".

Najbolji je primjer vlasnik Alibabe, Džek Ma, koji se krajem prošle godine, nakon kritike poslovnog modela državnih banaka, naglo povukao iz javnosti.

Valja naglasiti da je ovogodišnji iznos od pet milijardi dolara vjerovatno u stvarnosti još i veći.

Kineski državni mediji javljaju kako su najpoznatije kompanije i bogate javne osobe uplatile više od 600 miliona dolara za sanaciju posljedica nedavnih poplava u provinciji Henan.

Tako je internetski div "Tencent" najavio je da će za svoje buduće projekte društveno odgovornog poslovanja izdvojiti 15 milijardi dolara.