Njemačka je pokrenula šestomjesečni eksperiment tokom kojeg će radnici 45 kompanija diljem zemlje raditi četiri dana u sedmici, a na njihove račune će stizati plata kao da rade pet dana. Inicijativu, u kojoj se nalaze kompanije čiji se posao može prilagoditi kraćoj radnoj sedmici, predvodi konsultantska kompanija Intraprenor (Intraprenör) u saradnji s neprofitnom organizacijom 4 Dej Vik Global (4DWG).
Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se kako će to pridonijeti većem zadovoljstvu radnika, ali i produktivnosti u trenutku kad se Njemačka nosi s usporenim privrednim rastom zbog nedostatka radne snage.
Pristalice četvorodnevne radne sedmice kao i većini radnika koji su to već isprobali, jedan dan manje na poslu povećao bi dobrobit i motivaciju radnika, učinivši ih produktivnijima.
Pretpostavlja se kako bi kraća radna sedmica mogla podstaći one koji nisu voljni raditi pet dana u sedmicu da se ponovo uključe u radnu snagu, što bi isto tako pridonijelo trenutnom manjku radne snage koji znatno utiče na zemlje širom svijeta, pa tako i na Njemačku, piše Juronjuz, prenosi Večernji list.
Njemačka ima znatnih problema zbog nedostatka kvalifikovanih radnika, što potvrđuju i podaci Privredne i industrijske komore (DIHK) koja je u novembru objavila kako se polovina njemačkih kompanija bori s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta.
„Hiljade nepopunjenih radnih mjesta u njemačkoj privredi uzrokovale su gubitak zemlje od više od 90 milijardi evra u prošloj godini, više od 2 odsto njemačkog BDP-a“, izjavio je zamjenik glavnog izvršnog direktora DIHK-a Akimu Derksu.
Kritike upućene eksperimentu
Еksperiment je izazvao i brojne kritike.
Kompanije koje sada učestvuju u četvorodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Еnco Veber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata. Veberr, koji inače provodi istraživanje na Univerzitetu Regenzburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja, ističe kako u eksperimentu učestvuju kompanije za koje je četvorodnevna radna sedmica pozitivna, što je održava reprezentativni presjek privrede.
„Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom, kaže Veber i objašnjava kako bi to najvjerovatnije rezultiralo intenziviranjem rada, piše Dojče Vele.
Veber nije jedini koji sumnja u eksperiment.
Holger Šafer iz Instituta za njemačku privredu takođe vjeruje da bi uvođenje četvorodnevne radne sedmice širom Njemačke bilo kontraproduktivno.
„Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četvorodnevnom radnom sedmicom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve kompanije skrate radno vrijeme na kraju dolazi do deficita radnog vremena", kaže Šafer.
