Zemlja preko noći mora da promijeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil.

Njemačka je dala ovlašćenje svom centru za trgovinu gasom da kupi tečni prirodni gas za 1,5 milijardi evra (1,66 milijardi dolara) izvan Rusije, iako Moskva za sada ispunjava sve obaveze iz ugovora o snabdijevanju, saopšteno je juče iz Ministarstva ekonomije, prenosi DW.

– Sada je stvar odluke gdje će se gas kupiti. Ne bih da kalkulišem za koliko će dana to biti obavljeno, ali to će se desiti u vrlo kratkom roku – rekao je portparol ministarstva na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbijediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava.

Reden ima ključnu ulogu za Njemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdijevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, podružnica je ruskog energetskog diva Gasproma koji kontroliše više od trećine svih njemačkih skladišta gasa.

Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Njemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta “sistematski pražnjena” kako bi se strateški povisile cijene gasa i stvorio pritisak.

Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Njemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

Njemačko ministarstvo privrede želi da to što prije promijeni, posebno za gas. Namjera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.

Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju.

– To je potrebno kako bi cijela ljetnja polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta – kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.

No, šta se ako Moskva naredi da se snabdijevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni i zime.

Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je donijeta nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Njemačkoj.

Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u „idealnom slučaju“ to moglo uslijediti do 2030. godine.

S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede njemačkih pokrajina nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana.

– Sve opcije moraju biti na stolu – rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.

Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

– Nema više tabua u razmišljanju – kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa.

Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdijevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta partije od osnivanja.

Habek kaže da se neće „iz ideoloških razloga“ opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbjednosnih razloga.

Prema riječima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje, a prijeti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Sjeverne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine.

Obnovljivi izvori garantuju bezbjednost

Kako bi u kratkom roku nadomjestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.

On dolazi brodovima, a za njihov prijem Njemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Sjevernog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dvije i pet godina.

LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. No, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.