Uzrok enormno većeg prometa na “crni petak” u FBiH u odnosu na Republiku Srpsku ne leži u boljem standardu i većoj kupovnoj moći građana, već u činjenici da su pazar u tom entitetu podebljali veletrgovci kao i onlajn prodaja, jer se računi popularnih kompanija mahom knjiže u Federaciji, iako njihovu robu kupuju potrošači iz cijele BiH.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, promet preko fiskalnih kasa 24. novembra ove godine iznosio je 27,03 miliona maraka. Riječ je isključivo o prometu u maloprodaji, budući da se u Srpskoj za robu kupljenu u veleprodaji izdaju fakture ili otpremnice.
Sa druge strane, podaci federalne Poreske uprave pokazuju da su na “crni petak” fiskalne kase u tom entitetu registrovale promet od čak 346 miliona KM što je rekordan iznos u jednom danu.
U Poreskoj upravi FBiH kratko su za “Glas” rekli da se radi o ukupno evidentiranom prometu, uključujući i veleprodaju i maloprodaju.
"Ne možemo izdvojiti samo promet u maloprodaji. To je ukupan promet evidentiran na našem serveru putem fiskalnih kasa“, rekla je portparol Poreske uprave FBiH Adisa Hamzić.
Osim tog različitog obračuna, koji je uticao na ogromnu razliku u prometu, ekonomista Marko Đogo za “Glas” kaže da su veliki potrošački centri uglavnom smješteni u FBiH, na primjer u Sarajevu i Mostaru, gdje je uglavnom i prodaja u većem obimu.
"U velikim gradovima ponuda je raznovrsnija, a proizvodi jeftiniji i kvalitetniji zbog konkurencije. Ogroman broj stanovnika sarajevsko-romanijske regije zarađeni novac u Srpskoj troši u Sarajevu i to je donekle uticalo na tu razliku“, istakao je Đogo.
Naglašava da na spisku najvećih veletrgovaca u BiH dominiraju kompanije iz FBiH, odnosno Širokog Brijega, Ljubuškog, Stoca.
"Kada govorimo o prodaji na malo, svakako je i ona veća u FBiH, ali ne u omjeru u kojem to pokazuju podaci poreskih uprava. Realan omjer je jedan naprema pet“, kazao je Đogo.
Razliku u prometu u određenim procentima napumpala je i onlajn trgovina. Predstavništvo čuvene modne kuće “Zara” u BiH registrovano je u FBiH, a njenu robu onlajn putem kupuju građani oba entiteta.
"Učešće onlajn prodaje u ukupnoj trgovini vrtoglavo raste, mislim da je već dosegla između 30 i 40 odsto ukupnog obima. Upravo tu i dominiraju kompanije iz FBiH. 'Zara' je dobar primjer jer njenu robu kupuju svi građani BiH, a računi se knjiže u FBiH“, kazao je Đogo.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac kaže da je teško porediti podatke koji su dobijeni na osnovu različitih obračuna.
"Bilo kakvo veće odstupanje u potrošnji nema uporište u pouzdanom ekonomskom indikatoru. Kupovna moć građana FBiH nije veća u odnosu na potrošače u Srpskoj, jer je prosječna plata na približnom nivou, a i broj građana koji žive i rade u dijaspori, te šalju novac u maticu, procentualno je sličan. Moguće je da je promet ostvaren putem onlajn prodaje donekle napravio razliku“, kazao je Grabovac.
PDV
Marko Đogo kaže da trgovina, kao grana privrede, dominira u FBiH u odnosu na Srpsku.
"Upravo iz tog razloga Republika Srpska prilikom ulaska u sistem PDV-a nije prihvatila da se raspodjela vrši na osnovu PDV prijava nego se za izračunavanje koeficijenta kao parametar uzima učešće entiteta u BDP-u. Ovo sada potvrđuje da je to bila dobra odluka Srpske, jer bi u suprotnom ostali bez velike sume novca u budžetu“, kazao je Đogo.
