To je rješenje firme "Dwelt", iza koje stoji 20 odabranih programera, s ukupno više od 150 godina iskustva, a njihovo softversko rješenje počela je da koristi jedna od najvećih regionalnih IT kompanija.

Platforma X, namijenjena za green, smart energy provajdere, predstavlja "Dweltovu" viziju digitalne transformacije energetskih kompanija na području čitave Evrope, a ne samo BiH.

U BiH će potreba za njom postati sve izraženija. Otvaranje tržišta stvara potrebu za naprednijim softverom, a na prvo mjesto stavlja kupca energije, koji ima dodatne zahtjeve - od praćenja potrošnje u realnom vremenu do pristupa svojim podacima putem mobilnog uređaja.

To predstavlja veliki izazov za energetske kompanije, ali na sve te zahtjeve može odgovoriti Platforma X, čiji je analitički dio baziran na doktoratu jednog od zaposlenih i sadrži automatski "data clean up", što u osnovi znači da se pokretanjem projekta podaci iz svih izvora objedinjuju - otkrivaju se zakonitosti unutar podataka, eliminiše se redundantnost i slično.

To u praksi donosi smanjenje gubitaka na mreži, pronalaženje nelegalnog korištenja energije (krađa struje), praćenje potrošnje energije u realnom vremenu, predviđanje potreba za energijom, izradu energetskih profila prostora, objekata, ulica, naselja, gradova, podršku za punjače za električna vozila i slično.

Ili, da sumiramo, ova platforma je prva na tržištu koja povezuje snabdjevača energijom, pametno brojilo i korisnika, ali može imati i širu primjenu pa, primjera radi, pruža i podršku za punjače električnih vozila i omogućava smart billing...

Sve to je omogućio "Dwelt", startup koji, dakle, ima vlastitu softversku platformu namijenjenu za energetski sektor (toplotna energija i električna energija s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije).

"Dwelt" je po mnogo čemu specifičan pa se nisu fokusirali na outsourcing, već na samo jedan proizvod, odnosno vlastitu softversku platformu.

"Za manje od dvije godine postojanja, "Dweltova" Platforma X postala je prepoznatljiva, prije svega, na tržištima DACH regije, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, a u toku su pregovori s partnerima iz Dubaija za tržišta Bliskog istoka i Afrike", navodi Stefan Krneta, osnivač firme "Dwelt".

"Dwelt" ni po čemu nije sličan nijednoj firmi u BiH, već je primjer uspješnog startupa u evropskim okvirima.

Svako od pitanja, poput onog kako i zašto je ova kompanija nastala, kako djeluje i šta su joj ciljevi, donosi zanimljive odgovore.

Iza "Dwelta", sa svojim saradnicima, stoji tridesetogodišnji Stefan Krneta, koji se, nakon 10 godina života u Beču, vratio u Banjaluku, što je samo po sebi jedinstven primjer.

Zanimljivo je i da je Krneti ovo drugi startup projekat, a prvi je prošao tri runde finansiranja, s tim što je jedan od investitora bio austrijski milijarder Daniel M.

"Dwelt" već bilježi impresivne rezultate, pa su tako za prvu rundu finansiranja interes pokazale tri njemačke kompanije, odnosno dva venture capital fonda i jedna međunarodna korporacija. Zasluga je to i predanog timskog rada.

"'Dwelt' tim čini 20 briljantnih programera s ukupno više od 150 godina iskustva. Moj stav je da ne postoje najbolji ljudi, jer kako reći da li 'Apple' ili 'Google' imaju bolje ljude? Naime, postoje najbolji sistemi koji omogućavaju da neko ostvari maksimalan potencijal", navodi Krneta.

A, oni se od ostalih kompanija, između ostalog, razlikuju upravo i po načinu organizacije - "Dwelt" se opredijelio na holacracy sistem upravljanja, a ne na klasičan, hijerarhijski način organizovanja.

Svojim najvećim doprinosom u "Dweltu" smatraju to što ljudima, pogotovo mladim, mijenjaju pogled na IT biznis i pokazuju da je moguće živjeti od vlastitog tehnološkog proizvoda.

Uvjerili su se u to i njihovi radnici, uključujući i dva programera koji su radili u Beogradu, a zatim se odlučili preseliti u Banjaluku, te nove radne pobjede nizati u timu "Dwelta".

"Smatram svojim ličnim uspjehom, a pogotovo uspjehom firme, što smo u ovoj godini počeli i da uvozimo kadar. Odnosno, već dva radnika su nam došla iz Beograda, koji se i sam suočava sa deficitom stručnjaka. Za oba radnika presudni su bili uslovi rada, način organizacije kompanije, tehnologije koje se koriste i fokusiranost na razvoj proizvoda. Može se reći da su kultura i vizija firme bili odlučujući faktor", ističe Krneta.

Dok mnogi odlaze iz BiH, programeri iz Srbije su upravo u Banjaluci prepoznali dobru stanicu za nastavak građenja svoje karijere. Takvi primjeri nisu česti, pogotovo ako se zna koliko je IT stručnjacima primamljivo zapadnoevropsko tržište.

"Objektivno, postoji trend odlaska kadrova. Smatram da je jedan od uzroka odlaska mladih kadrova upravo činjenica da nam je IT industrija bazirana na outsourcingu, što koči inovativnost i smanjuje mogućnost stručnog usavršavanja. Što je najopasnije po ovaj sektor, ne stvara inteligenciju potrebnu za razvoj tehnoloških proizvoda", smatra Krneta, čiji tim je ponosan vlastitim softverskim rješenjem, nazvanim Platforma X.