On je istakao da se oko 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene Srpske odvija sa EU, ali da se pokušava razmišljati i o nekim drugim tržištima. 

Račić je istakao da negdje oko 90 odsto sponjnotrgovinske razmjene sa tim regionom otpada na Rusiju, iz koje je Republika Srpska najviše uvozila naftu i naftne derivate, a izvozila uglavnom voće i druge poljoprivredne proizvode. 

"Imamo određene trendove razmjene sa evroazijskim tržištima koja su za nas perspektivna i gdje možemo ostvariti mnogo veće izvoze", rekao je Račić novinarima. 

On je pred početak okruglog stola o temi "Zemlje Balkana i evroazijske integracije - vrijeme promjena, dilema i izazova", naveo primjer da je prošle godine obim spoljnotrgovinske razmjene sa evroazijskim zemljama bio oko 700 miliona KM, od čega 650 miliona KM je činio uvoz. 

Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Stanko Stanić smatra da 
privrede zemalja sa ovih područja moraju tražiti druge regije za ono što se zove privredna integracija, a koja ne mora biti institucionalizovana kao što je to u EU. 

On je naveo da je spoljnotrgovinska razmjena nešto na čemu treba insistirati, jer je to put otvaranja i dovođenja novih investitora i izvoza finalnih proizvoda, a što je put jačanja privrede na ovim prostorima. 

Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Gojko Rikalović smatra da će globalni sistem svijeta u 21. vijeku biti jedan skup desetak jakih i velikih država, velikih korporacija, te mnoštva malih država, regiona i sličnih entiteta. 

"Treba se snaći u takvom vremenu neizvesnosti i promenljivosti tržišta. Otud se odmah postavlja pitanje stabilnosti i nestabilnosti, odnosno da li se učlanjenjem u neku asocijaciju povećava stabilnost onog koji tu dolazi, ili stabilnost same asocijacije", naveo je Rikalović. 

Organizator ovog okruglog stola je Područna privredna komora Banjaluka i banjalučki Ekonomski fakultet.