Mark Zakerberg ima 86 milijardi razloga zašto rebrendiranje „Fejsbuka“ u „Metu“ nije bio dobar poslovni potez. Bogatstvo američkog preduzetnika, koje je najvećim dijelom vezano za sudbinu kompanije, od prošlog septembra smanjilo se sa 142 milijarde na 55,3 milijarde dolara.
Ova godina je bila prilično loša za svjetske bogataše i tehnološke kompanije. Ilon Mask je siromašniji za šest milijardi, Bil i Melinda Gejts za 27 i 26 milijardi, a Džef Bezos za 46 milijardi dolara.
Međutim, u ovoj kategoriji apsolutni šampion je Mark Zakerberg. Od početka godine, osnivač „Fejsbuka“ siromašniji je za 71 milijardu dolara, pa je sada „tek“ na 20. mjestu Blumbergove liste najbogatijih ljudi.
Razlog tome je što je Zakerbergovo bogatstvo skoro isključivo vezano za sudbinu kompanije. A tehnološkim džinovima ova godina nije bila naklonjena.
Primjera radi, tržišna vrijednost „Epla“ ove godine je pala za 14 odsto, „Amazonova“ 26 odsto, „Alfabetova“ za 29 odsto. Zakerbergova „Meta“, međutim, i na ovoj listi je neslavni šampion, pošto se njena tržišna vrijednost smanjila za 57 odsto.
Šta se desilo
Nekoliko faktora uticalo je na pad vrijednosti „Mete“. Od izgubljenih pravnih borbi sa evropskim regulatornim tijelima, preko nezainteresovanosti investitora i korisnika sa novu tehnologiju virtuelne realnosti, konkurencije sa Tik-Tokom, pa sve do nesigurne ekonomske situacije širom svijeta.
Iako su razlozi brojni, postoji tačan datum kada je sve krenulo nizbrdo – kada je Zakerberg odlučio da rebrendira „Fejsbuk“ u „Metu“ prošle jeseni. Moglo bi se reći da su sa lišćem počele da opadaju i cijene akcija nove kompanije, a sa njima i da se tanji buđelar amerčkog preduzetnika.
Prošlog septembra, taman prije odluke o rebrendiranju, Zakerbergovo bogatstvo dostiglo je vrhunac sa 142 milijarde, a danas iznosi 55,3 milijarde dolara.
Propalo „hajpovanje“ i promašen tajming
Pokušaj promjene imidža bio je dio strategije preusmjeravanja najveće društvene mreže u „metavers“ pionira, što očigledno nije donijelo željene rezultate.
Kod društvenih mreža mnogo zavisi od trenutka i uspješnosti „hajpovanja“, odnosno buđenja i održavanja interesovanja ljudi.
Sada je jasno da korisnici nisu bili pretjerano zagrijani za ono što je „Meta“ nudila, a mišljenje im nije promijenila ni prilično neubjedljiva tehnologija virtuelne realnosti.
Umjesto toga, veoma jednostavan grafički izgled „metaversa“ i kritike hardvera za virtuelnu realnost samo su dodatno uticale na investitore da zaobilaze „Metu“ u širokom luku.
Ipak, problemi nisu samo do „Mete“. I druge kompanije bilježe lošije rezultate zbog opšte ekonomske klime, oštrijih stavova regulatornih tijela za zaštitu privatnosti, promjena u operativnim sistemima, ali i jačanja konkurencije poput Tik-Toka.
I pored svih tih razloga, Zakerbergova odluka da se upusti u „metavers“ putovanje bila je prije svega loše isplanirana i preduzeta u pogrešnom trenutku, ali to američki milijarder, sa 87 milijardi dolara lakšim novčanikom, najbolje zna.
