Ruska invazija uzdrmala je evropsku ekonomiju, te samim tim postavila nove izazove za BiH koja se tek oporavila od krize izazvane pandemijom korona virusa.

Misija MMF-a u BiH zaključila je da na ekonomsku aktivnost dodatno utiču napetosti i nedostatak koncenzusa po pitanju reformi koje bi pomogle jačanju integracija.

"Neposredni ekonomski uticaj rata je veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme. Pravilan odgovor je značajno povećanje javne podrške za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenje poreza ili akciza što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je takođe pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir finansijske stabilnosti, jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanjem praznina", saopštili su iz MMF-a.

Dodaju da bi hitni prioritet bio uspostavljanje jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo upravo restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u vanrednim slučajevima.

"U smislu budućnosti, strukturalne reforme od presudnog su značaja za unapređenje poslovnog okruženja, stimulisanje zapošljavanja u privatnom sektoru i borbu protiv korupcije. Aktivnosti na ovim reformama trebaju se ponovo započeti što je prije moguće", poručuju iz MMF-a.

Rast cijena je u prethodnoj godini skočio za 5,8 odsto, a podstaknut je snažnom spoljnom potražnjom, snažnom domaćom potrošnjom, te oživljavanjem turizma.

Prvi efekti rata u Ukrajini, kako je saopšteno u zaključku MMF-a, osjetili su se u finansijskom sektoru te u gubitku povjerenja, kao i u pogledu troškova domaćinstava na hranu i prevoz.

"Iako su direktne ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom ograničene, ekonomija BiH osjetljiva je na rastuće cijene roba, usporeniji ekonomski rast u Evropi i strožije finansijske uslove", zaključuju iz MMF-a, dodajući da su političke napetosti, uključujući i u pogledu uloge institucija na državnom nivou, paralisale reforme i negativno uticale na raspoloženje investitora.

"Očekujemo da će se prosječna godišnja inflacija povećati na 6,5 odsto. Kašnjenja u formiranju vlada poslije opštih izbora u oktobru mogla bi dodatno potkopati ekonomske izglede, dok potencijalna pojava novih sojeva korona virusa predstavlja još jedan rizik", ističu.

Prema zaključku MMF-a, fiskalna politika trebalo bi da ublaži uticaj visokih cijena hrane i goriva na najugroženije i očuvati rezerve s obzirom na neizvjesnu situaciju.

"Usporavanje ekonomije dovešće do manjeg rasta prihoda i većeg fiskalnog deficita. Nikako ne preporučujemo uvođenje diferenciranih stopa PDV-a kako bi se odgovorilo na inflaciju", saopšteno je.

Dodaju i da je smanjenje stope na osnovne artikle skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima.

"Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru. Vlasti bi trebale pružiti privremenu, ciljanu pomoć ugroženim domaćinstvima. Imajući u vidu neadekvatnu mrežu socijalne sigurnosti, ukidanje akciza na gorivo moglo bi se razmotriti na privremenoj osnovi. Iako je i to skupa i loše usmjerena mjera, bolja je od trajne promjene porezne politike", saopštila je Misija MMF-a u BiH.

Zaključuju kako bi vlasti trebale nastojati poboljšati mrežu socijalne sigurnosti kako bi bile bolje pripremljene za buduće šokove.

"Plate u javnom sektoru su već konkurentne i ne trebaju se dodatno povećavati, jer bi to pojačalo inflacijske pritiske i pogoršalo strukturu javne potrošnje", piše u zaključku Misije MMF-a za BiH.

Smatraju kako je okvir za javne nabavke neadekvatan i podložan korupciji, te da bi trebalo izmijeniti zakon, ojačati sprovođenje, i objavljivati informacije o stvarnim vlasnicima firmi kojima se dodijeli ugovor o nabavci.

"A da bi se ojačao okvir za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, vlasti treba da isprave nedostatke u tom zakonu i uspostave registar bankovnih računa" piše u zaključju Misije MMF-a u BiH.