Nedavno je Generalna uprava carina Kine (GACC) pristala da luku Vladivostok u Rusiji doda kao tranzitnu luku za domaći transport robe u provinciji Jilin, što je privuklo pažnju i domaćeg i međunarodnog javnog mnjenja.
Provincija Heilongđijang i provincija Jilin nemaju morske luke i dugo se oslanjaju na luku Dalian u provinciji Liaoning za pomorski transport robe.
Ako ubuduće prođu kroz luku Vladivostok, to će skratiti razdaljinu kopnenog transporta za više od stotine kilometara, a trošak će biti znatno smanjen.
Za Vladivostok i širi dalekoistočni region Rusije, dublja i bliža veza sa sjeveroistočnim regionom Kine nesumnjivo će donijeti više razvojnih mogućnosti. Sve ovo ima velika očekivanja i Kine i Rusije, piše RT Balkan.
Prema izvještajima nekih medija, to znači da je Rusija poslije 163 godine ponovo otvorila Vladivostok za Kinu.
Strani mediji iskoristili su priliku da tvrde da "Rusija možda postaje vazalna država Kine", u pokušaju da izazovu zabrinutost što je Kina u ruskom društvu.
"Ovo je namjerno omalovažavanje Rusije i zlonamjerna težnja da se unese razdor u novu vrstu odnosa između Kine i Rusije", piše "Global tajms".
Ne bi trebalo previše da tumačimo učešće Vladivostoka kao tranzitne luke u unutrašnjem transportu robe, niti treba da opterećujemo tu temu nepotrebnim implikacijama.
Vladivostok nije jedina strana luka koja se koristi kao tranzitna luka za unutrašnju trgovinu u Kini. Od 2007. godine uključen je u pilot-projekat "prekograničnog transporta domaće robe" u Kini zajedno sa lukom Vostočni i lukom Nahodka.
Od tada, Kina je takođe obavljala tranzite u sjevernokorejskoj luci Radžin i ruskoj luci Zarubino. Sada, sa stalnim napretkom odnosa dvije zemlje, posebno akcentom na "olakšavanju prekogranične logistike i transporta" u zajedničkoj izjavi lidera dvije zemlje u martu, sve je veća uloga koju ima Vladivostok kao najveća ruska luka.
Učešće luke Vladivostok u kineskom trgovinskom sistemu predstavlja oličenje kontinuiranog napretka kinesko-ruske pogranične trgovinske saradnje posljednjih godina. Svakog dana brodski kontejneri koji prevoze robu i turiste iz obje zemlje voze napred-nazad duž duge granice između Kine i Rusije, stvarajući prelijep pejzaž.
Kao što svi znamo, u mnogim zemljama granica je strogo čuvana, uz napetost, konfrontaciju, pa čak i oružane sukobe. Nasuprot tome, vitalnost i mir demonstrirani na kinesko-ruskoj granici čine sve to najdragocenijim.
Od početka ovog vijeka, brzi razvoj azijsko-pacifičke ekonomije podstakao je Rusiju da se fokusira na promovisanje nove runde strategije razvoja Dalekog istoka. Posljednjih godina se ubrzao ekonomski razvoj regiona Dalekog istoka, a napravljen je novi napredak u izgradnji slobodnih luka, što ga čini spremnim da dostigne sljedeći nivo saradnje.
Ovo takođe ukazuje na to da komercijalna saradnja Kine i Rusije na Dalekom istoku odražava ne samo međusobno povjerenje i prijateljstvo dvaju zemalja, već i prati tržišna pravila. Takođe treba napomenuti da je sadašnja saradnja Kine i Rusije na Dalekom istoku još uvijek potcjenjena i da ima veliki potencijal. S tim u vezi, potrebno je dodatno raščistiti neke specifične prepreke u bilateralnoj pograničnoj trgovinskoj saradnji, kao što su niska efikasnost carinjenja ruske strane i neadekvatna implementacija razvojne politike Dalekog istoka, što je u izvjesnoj mjeri uticalo na spremnost za investiranje kineskih preduzeća u prošlosti.
Ako dvije zemlje mogu da rade zajedno da pretvore istočni kraj evroazijskog kontinenta u ogromno tržište i oblast snabdijevanja i proizvodnje energije, to ne samo da će koristiti objema zemljama i njihovim narodima, već će biti i pozitivno sredstvo za stabilnost globalnog lanca snabdijevanja i ekonomski razvoj u azijsko-pacifičkom regionu, pa čak i u svijetu, zaključuje se u tekstu.
