Dok se čeka na izvještaj MMF-a o svjetskoj ekonomskoj prognozi, koji bi trebalo da bude objavljen 11. aprila, izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva upozorila je da će se svjetska ekonomija u narednih pet godina suočiti sa najslabijim periodom rasta od 1990. godine.
Ozbiljno usporavanje globalne ekonomije izazvano je problemima koji su posljedica pandemije kovida-19, političkih napetosti i sukoba u Ukrajini.
Usporavanje bi trebalo da se nastavi i tokom 2023. i moglo bi da potraje narednih pet godina, istakla je Georgieva.
Globalni BDP će rasti za oko tri odsto u narednih pet godina, u poređenju sa prosjekom od 3,8 odsto koje smo imali u posljednjih 20 godina, što predstavlja najgori ekonomski učinak od 1990. godine.
MMF očekuje da će se globalni BDP ove godine povećati za manje od tri odsto, što je u skladu sa januarskom projekcijom od 2,9 odsto.
Prošle godine, globalni rast se skoro prepolovio, skliznuvši sa 6,1 odsto na 3,4 odsto, rekla je ona.
Procjene su da će oko 90 odsto naprednih ekonomija doživjeti pad stope rasta ove godine, upozorila je šefica MMF-a, prije svega usljed viših kamatnih stopa u SAD i evrozoni.
"Sa rastućim geopolitičkim tenzijama, uz inflaciju koja je i dalje visoka, oporavak je gotovo nemoguć, a to šteti najugroženijim grupama i zemljama", rekla je Georgieva.
Šefica MMF-a pozvala je vlade da preduzmu mjere za povećanje globalne produktivnosti.
Prema njenim riječima, rastuća inflacija sa kojom se suočava većina bogatih zemalja sveta primoraće centralne banke da nastave sa povećanjem kamatnih stopa, stvarajući dodatni pritisak na bankarsku industriju.
Ona je pozvala svjetsku zajednicu da "bude budna i agilnija nego ikad", jer će se regulatori vrlo moguće suočiti sa komplikovanijim izborom kako bi zaštitili finansijski sektor usred uporne inflacije i izazova u bankarskom sistemu.
