Еvropska centralna banka (ЕCB) vjerovatno će u narednih nekoliko dana treći put ove godine smanjiti kamatne stope.
Еvropski ekonomisti smatraju da je treće smanjenje od četvrtine poena vjerovatno najava dugotrajnijeg ubrzanja akcija zvaničnika koji nastoje da ublaže uticaj na rast evrozone, koji je uzrokovan produženim periodom visokih troškova zaduživanja, a sada se završava blagim zaokretom.
Kristin Lagard, predsjednica Еvropske centralne banke, u četvrtak bi mogla odgovoriti na pitanje o daljem smanjenju kamata, ali i o tome šta se značajno promijenilo od sastanka u septembru.
Ipak, nije se očekivalo da će nakon septembra i u oktobru biti razmatrano da se smanje kamatne stope, te se smatralo da će se o ovome govoriti tek u decembru.
Nakon što je 12. septembra drugi put ove godine smanjena kamatna stopa od strane ЕCB-a, zvaničnici su isključili mogućnost smanjenja i u oktobru.
Tako je Peter Kazimir, guverner Slovačke centralne banke, tada rekao da ćemo na smanjenje kamata gotovo sigurno čekati do decembra, jer će veoma malo informacija biti dostupno do 17. oktobra.
"Nezavisne" su pitale domaće stručnjake šta ovo znači za BiH, te da li će se nakon trećeg smanjenja kamata od strane ЕCB-a, one početi smanjivati i u BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Еkonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je, usljed uspjeha sa obaranjem inflacije i njenim svođenjem u ciljane okvire od dva odsto, ЕCB napustila restriktivnu monetarnu politiku i krenula sa smanjenjem referentne kamatne stope.
"To će neminovno voditi smanjenju kamatnih stopa i kod nas. U prvom talasu će se smanjiti kamatne stope kod dužnika sa fleksibilnim stopama, a zatim će doći do opadanja i ostalih kamatnih stopa kao rezultat jeftinijih izvora sredstava za komercijalne banke. Ovo sve pod uslovom da ne dođe do nekih nepredviđenih eksternih šokova koji bi imali naglašeni inflatorni karakter", pojasnio je Mlinarević.
Slično mišljenje ima i ekonomista Igor Gavran, koji kaže da je u svakom slučaju ovo dodatni argument da se kamatne stope snize i u BiH.
"Ipak, poznajući banke i njihovo fokusiranje isključivo na maksimiziranje dobiti, ne sumnjam da će odgađati i ona smanjenja na koja su obavezne (kada je klauzulom u ugovoru o kreditu utvrđena direktna veza između kamatne stope i referentne evropske stope), a vrlo je upitno hoće li ikada smanjiti one kamatne stope gdje nemaju takve obaveze. Također sam siguran da će iskoristiti ovaj pad evropskih stopa kao dodatni izgovor da ne podižu ili čak dodatno smanje svoje mizerne kamate na štednju koje nikada nisu adekvatno pratile rast referentnih kamatnih stopa kada su rasle prethodnih godina. Jednostavno, poslovanje banaka u BiH i njihova abnormalna dobit pokazuje anomalije na tržištu koje se očito neće riješiti same i potrebna je intervencija regulatora ne samo u oblasti kamatnih stopa, nego i naknada za ostale usluge koje su uglavnom pretjerane, neke i apsurdno visoke, a uglavnom nemaju veze sa stvarnim troškovima koje pružanje tih usluga stvara", naglasio je Gavran.