Solarne elektrane u Hercegovini niču kao pečurke poslije kiše, tako je nekada na jugu nicalo smilje jer su mnogi vidjeli brze pare.
Smilje je na kraju počupano, a šta će biti sa panelima pokazaće vrijeme.
Prije vremena to će pokazati izdrživost postojećih mreže. Da se može javiti veliki problem, niko ne krije.
"Ono što mi sada znamo jeste da je dato previše načelnih saglasnosti od strane Elektroprenosa BiH koji mogu da dovedu cijeli sistem elektroprenosne mreže u problem i da dovedu u problem postojeće proizvodne objekte", govori Luka Petrović, generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske".
I oni koji rade u Elektroprenosu BiH i koji su upoznati sa stanjem na mrežama kažu da je vrijeme da se stavi prst na čelo.
Informacije govore da su izdate saglasnosti za oko 2,8 hiljada gWh.
"To je po meni preveliki kapacitet koji bi mi dobijali iz solarnih elektrana i to nije način proizvodnje koji može obezbijediti stabilnost elektro-energetskog sistema", rekao je Srđan Mazalica, rukovodilac Operativnog područja Banjaluka u Elektroprenosu BiH.
Ovoj problematici se mora ozbiljno pristupiti jer na kraju sve ovo može stvoriti više štete nego koristi, jasan je Mazalica.
"Bojim se da ne idemo u dobrom pravcu, ne radimo odgovarajuće analize koliko možemo na kom naponskom nivou, koji su kriterijumi koji su tehnički koji su ekonomski koja je dinamika izdavanja dozvola. Moramo sve investitore staviti u istu ravan", kaže Mazalica.
Najviše solarnih elektrana gradi se u Hercegovini. Prednjači Bileća, tamo se pravi više od 100 malih i nekoliko velikih elektrana.
Jugu Srpske u ovoj priči na ruku ide manji broj potrošača.
Konkeretno u Bileći javio se još jedan problem, građani se bune jer se elektrane grade u naseljenim mjestima.
