- Cilj socijalnog i društvenog preduzetništva da se što veći dio imovine u stvari, dobiti, ulaže u to društveno preduzeće, kako bi se poboljšali uslovi i rada za radnike, kako bi se stvarali novi proizvodi, nova vrijednost – kazala je Vera Stefanović, član Udruženja “Duga”.

Često se "socijalno preduzetništvo" pogrešno povezuje sa socijalnim slučajevima, objašnjavaju stručnjaci. U stvari, radi se o obliku poslovanja koji je usmjeren na ostvarivanje društvenih ciljeva, za razliku od tradicionalnog preduzetništva koje se fokusira na profit, kaže Anita Šimundža iz centra "Globus". I oni su slali svoje komentare na prethodne verzije zakona.

- Potrebno je imati u vidu i kriterijume za sticanje statusa društvenog preduzeća, na način da se spriječe eventualne zloupotrebe od korištenja i sticanja samog tog statusa, tako da se zaista u ovom sektoru prepoznaju oni subjekti koji istinski jesu posvećeni rješavanju društvenih problema – rekla je Anita Šimundža, koordinator Centra za razvoj društvenog preduzetništva "Globus".

Trenutno, preduzeća koja zapošljavaju lica sa invaliditetom, zadruge i udruženja građana rade na ovom osnovu. Ovo polje do sada nije zakonski regulisano, podsjeća resorni ministar.

- Ima za cilj prije svega da pomogne upošljavanje teže zaposlivih lica, ekonomskih, socijalnih kategorija. S druge strane bi uticao bi i na određeno rasterećenje socijalnih davanja – objasnio je Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Smanjenje siromaštva, nezaposlenosti, socijalne isključenosti, zagađenja i slično - sve su legitimni ciljevi društvenih preduzeća. U udruženju "Duga" podsjećaju da lokalna i republička vlast treba biti na raspolaganju ovim preduzećima - jer bez njihovih podsticaja ona teško mogu opstati.