Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je u intervjuu Srni da je Srpska finansijski stabilna i da na vrijeme ispunjava sve svoje obaveze - penzije, plate i socijalna davanja isplaćuju se u predviđenim rokovima.
"U aprilu smo isplatili dvije penzije, 8. marta za taj mjesec i 26. marta za april, pred prvomajske i vaskršnje praznike. To je iziskivalo ogromna sredstva koja smo obezbijedili i smatram da je to najbolji pokazatelj stabilnosti finansija Republike Srpske", poručio je Višković.
On je naglasio da su od kraja 2018. godine do danas penzije u Republici Srpskoj povećane za 60,1 odsto, a plate budžetskih korisnika za 100 odsto.
"Realni rast plata i penzija je značajno veći nego što je rast inflacije. Inflacija u martu 2024. godine je 2,7 odsto, a prosječna inflacija u periodu januar-mart 2024. godine je 2,8 odsto", rekao je Višković.
On je ukazao na najveću zaposlenost od kada postoji Republika Srpska, a ukupan javni dug je na minimalnom nivou.
"Prosječna neto plata u martu 2024. godine je 1.394 KM, dok je prosječna neto plata u periodu januar-mart ove godine iznosila 1.366 KM, što je više za 9,8 odsto (odnosno realni rast je 6,8 odsto). Prosječan broj zaposlenih za 2023. godinu iznosio je 290.491", rekao je Višković.
On je zaključio da se, kada pogledate sve ove pokazatelje, može zaključiti da su svi trendovi pozitivni, što potvrđuju i investicije u Republiku Srpsku i konstantno povećanje broja radnih mjesta - otvaraju se nove fabrike i postrojenja, samim tim dodatno će rasti broj zaposlenih, što će sve zajedno ojačati privredu, a time i ekonomiju Srpske.
Ugovorene investicije od 2,8 milijardi KM
Višković je rekao da je usvojen Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina, kada su u Republici Srpskoj ugovorene investicije od 2,8 milijarde KM, i to u sektorima energetike, saobraćaja, zdravstva i poljoprivrede.
On je rekao da su najveća ulaganja u projekat izgradnja HЕ "Buk Bijela" u okviru "Hidroelektroenergetskog sistema Gornja Drina", izgradnja HЕ "Dabar" i HЕ na rijeci Bistrici.
Kada je riječ o zdravstvu, premijer Srpske je rekao da ukupna vrijednost projekata iznosi 740 miliona KM, a u periodu 2024-2026. godina planirana su ulaganja od 337 miliona KM.
"Tu bih prije svega istakao projekat izgradnje i opremanje novog objekta JZU Bolnica Trebinje ukupne vrijednosti 128,5 miliona KM. Pored toga, završavamo bolnicu u Doboju, a svakako da ulažemo u zdravstvene ustanove u Foči i Gradišci", rekao je Višković.
Prioritetnih 16 projekata
On je naveo da su potvrđeni prioritetni projekti koji će biti finansirani ove godine, te određena lista od njih 16 ukupne vrijednosti 62,3 miliona KM.
Predviđena je, kaže, sanacije objekta JU OŠ "Nikola Tesla" Derventa, izgradnja osnovne škole u Istočnom Novom Sarajevu, odlukom je obuhvaćena i rekonstrukcija objekta za potrebe Rektorata i Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te druga faza izgradnje Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta Pale.
Prema njegovim riječima, sa tri miliona KM će biti sufinansiran i projekat "Izgradnja sportske dvorane" u Doboju, a planirana su i sredstva za izgradnju objekta za potrebe Policijske uprave Istočno Sarajevo, za nastavak radova na uređenju i sanaciji vodoprivrednih objekata na teritoriji sliva Save, te dogradnje i proširenja sistema protivgradne zaštite Republike Srpske.
"Planirana je i prva faza izgradnje saobraćajne infrastrukture u Kampusu u Banjaluci u iznosu 200.000 KM, zatim finansiranje uvođenja novog sistema fiskalizacije u Republici Srpskoj, te projekat rekonstrukcije i adaptacije objekta `Dom Partizan` na Jahorini", rekao je Višković.
Ponosan na povećanje najniže plate na 900 KM
Višković je rekao da je ponosan što je bilo dovoljno unutrašnje snage i političke podrške za povećanje najniže plate u Srpskoj na 900 KM, a prvi pokazatelji sa terena govore da je Vlada s pravom ušla u ovu priču.
"Naravno, uvijek će biti onih što će se buniti, što će tvrditi da će se ugasiti silna radna mjesta i slično. Ali, kad već pričate o tome, dajte neke čvrste, konkretne argumente. Koliko radnih mjesta je nestalo u ova četiri mjeseca, otkako se primjenjuje novi iznos minimalne plate? Ko je to otpušten zbog toga? Kad smo donosili ovu odluku, mi smo vrlo detaljno razradili sve moguće scenarije i, kako je vrijeme pokazalo, bili smo potpuno u pravu kad smo se odlučili na ovaj korak", rekao je Višković.
On je rekao da lično osjeća satisfakciju zbog te odluke.
"Ako ćemo lično, da, osjećam satisfakciju zbog toga što je minimalac udvostručen u mom mandatu na čelu Vlade i što smo, ovim putem, smanjili prostor za razne manipulacije kojim smo svjedočili svih godina", rekao je Višković.
Imajući u vidu da se dio poslodavca nije saglasio sa odlukom o najnižoj plati, Višković je rekao da ne postoji nijedna odluka oko koje će uvijek postojati konsenzus zainteresovanih strana, i ne treba imati zabluda o tome.
"U priči o najnižoj plati, mi smo, kao Vlada, imali zadatak da pronađemo kompromisno rješenje između interesa radnika i poslodavaca, te procijenimo šta je najbolje za Republiku. Kao Vlada, preuzeli smo politički i ekonomski rizik te odluke, svjesni da niko do kraja neće biti zadovoljan. Međutim, nije moj posao da nekoga učinim zadovoljnim, nego da uradim ono što je najbolje za narod i državu", rekao je Višković.
Izrada socijalne karte u punom jeku
Višković je istakao da je rad na izradi socijalne karte u punom jeku, napreduje veoma dobro i da vjeruje da će ovaj veoma važan projekat biti završen u što kraćem roku, mnogo brže nego što je urađeno u nekim drugim zemljama.
"Dolaskom novog direktora Dražena Višnjića na čelo Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije sve je dobilo na zamahu i krupnim koracima rješavamo stavku po stavku", rekao je Višković.
On je ukazao da je izrada socijalne karte multidisciplinaran i veoma kompleksan projekat, jer će, osim izrade softverskog rješenja, morati da budu doneseni novi zakoni i podzakonski akt.
"Radimo uporedo više stvari, svako svoj dio posla. Vidjeli smo kakva su iskustva drugih, prije svega Srbije, i trudimo se da na kraju dobijemo najbolje moguće rješenje", rekao je Višković.
On je istakao da je izrada socijalne karte od ogromnog značaja, kako za građane Srpske, tako i za sistem u cjelini, te je jedan od prioriteta u ovom trenutku jer će sistem da prepozna i identifikuje socijalno ugrožene građane i isključivo prema njima usmjeri svoju socijalnu politiku.
"Njenom nadogradnjom će se određene koristi samo povećavati kako na zadovoljstvo Vlade Srpske, tako i na zadovoljstvo naših građana koji će to sigurno osjetiti i da će pomoć koristiti samo oni građani kojima je pomoć zaista potrebna", rekao je Višković.
Povećanje efikasnosti i konkurentnosti - osnovni cilj reforme javnog sektora
Kada je riječ o reformi javnog sektora, Višković je rekao da su ukupno 22 javne zdravstvene ustanove prešle na trezorski sistem poslovanja, od toga četiri republičke zdravstvene ustanove (zavoda), te 18 domova zdravlja.
"Još 2021. godine izvršena je analiza ukupnih evidentiranih obaveza 16 domova zdravlja, koji su početkom 2022. godine prešli na trezorski sistem poslovanja, te su obezbijeđena potrebna sredstva u iznosu od 6,5 miliona KM za izmirenje postojećih obaveza", podsjetio je Višković.
On je rekao da je, takođe, pokrenut postupak restrukturiranja "Željeznica Republike Srpske" i da su aktivnosti na okončanju ovog postupka u toku, te registar podsticaja privredi, koji predstavlja elektronsku bazu o sredstvima za podsticaje privredi Republike.
"Еlektronski servisi su omogućili matičnim službama da, u postupku obrade prijave rođenja, vjenčanja ili smrti elektronskim putem dobiju podatak o prebivalištu lica koji je potreban za postupanje po prijavama za upis podataka u matične knjige", rekao je Višković.
On je ukazao i na reformu bankarskog sektora i unapređenje platnog prometa.
"Treba napomenuti i promjene u MUP-u gdje su uspostavljeni Helikopterska jedinica i Žandarmerija, te unaprijeđena obuka policije i transformisana Visoka škola unutrašnjih poslova u Fakultet bezbjednosnih nauka, što se pokazalo kao ispravan potez, budući da je to danas najtraženija visokoobrazovna institucija, članica Univerziteta u Banjaluci. Takođe, osnovana je Srednja škola unutrašnjih poslova u kojoj se trenutno školuju 183 učenika trećeg razreda", napomenuo je Višković.
Kada je riječ o liberalizaciji tržišta električne energije 2020. godine, on je podsjetio da je novi Zakon o električnoj energiji, koji je imao reformski karakter, u primjeni od 1. januara 2021. godine i da u suštini transponuje direktive tzv. Trećeg energetskog paketa kao nastavka liberalizacije tržišta električne energije.
"Njegova primjena u praksi već ima značajan uticaj ne samo na elektroenergetski sektor, već i na cjelokupnu privredu i društvo. Dat je osnovni pravni okvir za dalje restrukturiranje i reorganizaciju elektroenergetskog sektora i poslovanje na principima tržišne konkurencije", naveo je Višković.
On je naglasio da je osnovni cilj reforme bio i ostao povećanje efikasnosti i konkurentnosti javnog preduzeća, što će za rezultat imati unapređenje konkurentnosti i drugih privrednih grana, kao i smanjenje rizika po javne finansije i stvaranje fiskalnog prostora za pružanje drugih javnih usluga.
"Zakonom o obnovljivim izvorima energije definisane su nove šeme podsticaja s ciljem da podsticajne mjere budu zasnovane na tržišnim principima i da se ograniči, odnosno smanji rast naknade za podsticanje obnovljivih izvora energije s jedne strane, a da se, s druge strane, olakša razvoj projekata koji koriste obnovljive izvore energije", rekao je Višković.
