Čipflacija (cheapflacija) je termin koji se svi više pominje u svijetu, ali i u našoj regiji. Ova vrsta inflacije podrazumijeva da je cijene jeftinih roba i usluga rastu po drastično višim stopama od luksuzne robe, zbog čega službena stopa inflacije teško odgovara inflaciji prosječnog domaćinstva
Inflacija ne utiče jednako na sve potrošače. Siromašnija domaćinstva posebno su teško pogođena sve većim cijenama posljednjih godina, pri čemu hrana, na primjer, čini mnogo veći udio u njihovoj potrošnji od bogatijih domaćinstava, a osnovne namirnice su među glavnim pokretačima inflacije.
U Hrvatskoj, recimo, od septembra 2021. do septembra 2024. inflacija u ugostiteljstvu iznosila je 43,8 odsto dok je usluga one najjeftinije hrane (usluga brze hrane i gotove hrane za van) narasla po stopi od 66,4 odsto.
Brza hrana, dakle, rasla je po 50 posto bržoj stopi od one zabilježene u klasičnim restoranima, a slično je moguće dokazati i na primjeru jeftinijih namirnica, tačnije robnih marki.
Kako su rasle cijene?
Prema podacima Consumer Panel Services GfK, cijena robnih marki u periodu od oktobra 2022. do oktobra 2023. godine rasta po stopi od 21.2 odsto, dok u istom periodu cijene brendova bilježe rast od 13.6 odsto, dakle prilično manje.
Zanimljivo je, napominje Mladen Kožić iz Consumer Panel Services GfK, da taj rast cijena robnih marki povrh brendova u Hrvatskoj malo kaska za globalnim trendovima, odnosno događa se s odmakom od šest mjeseci, iako je na globalnom nivou taj rast robnih marki prisutan tamo već negdje od aprila 2022. godine, piše Jutarnji list.
Robne marke su i u Hrvatskoj, u odnosu na brendiranu robu, doživjele znatno viši rast cijene i od prosječne inflacije i od brendiranih proizvoda te su, iako i dalje jeftinije od hrane brendiranih proizvođača, potrošačima pričinjavale najveći šok te im ostavljale trajan utisak kako su poskupljenja drastično viša od onoga što se promoviše zvaničnom stopom inflacije. I to zapravo nije bila obmana nego istina - za većinu potrošača službena stopa inflacije nije imala baš nikakve veze sa stvarnim poskupljenjima niti je odgovarala strukturi i primjenama unutar budžeta.
Stvar je zapravo dosta logična - jeftinija roba i usluge u pravilu predstavljaju bazičnu robu koje se teško odreći te ujedno kod domaćinstava nižih dohodaka sačinjava najveći dio potrošačke korpe, pa je onda i sasvim razumno osjećati da nam je u životu znatno teže nego što to kaže službena statistika - jer je to i istina.
Privlačna tema
Cheapflacija je u svijetu pritom izuzetno privlačna tema raznim ekonomistima i drugim stručnjacima koji kroz analize redovno upozoravaju na manjkavost dostupne službene statistike o inflaciji.
Koristeći mikropodatke iz Ankete o potrošnji domaćinstva, naučnici su računali stope inflacije za nekoliko tipova domaćinstava različitim po dohotku ili drugim obilježjima, a rezultati su pokazali da postoje značajne nejednakosti te da je stopa inflacije za 10 odsto dohodovno najsiromašnijih u tom dvadesetogodišnjem periodu bila za čak 11 postotnih bodova veća od one za 10 odsto najbogatijih.
Dodatno, kako je zapravo bila riječ o razdoblju niske inflacije, autori su naknadno analizirali i 2022. godinu.
"Radili smo dodatnu analizu koja je pokazala da je u studenom 2022. prosječna razlika u stopi inflacije između 10 posto najsiromašnijih i 10 posto najbogatijih domaćinstava u Hrvatskoj iznosila više od 6 postotnih bodova. To može značiti da smo u tom mjesecu imali siromašna domaćinstva sa godišnjom stopom inflacije od 16 posto i npr. bogata domaćinstva sa stopom inflacije od 10 posto", pojašnjava Marina Tkalec, koautor rada "Nejednakosti inflacije u Hrvatskoj", ali dodaje kako je važno napomenuti da istraživanje u obzir uzima samo razliku u korpama, ali ne i razliku u cijenama proizvoda.
"Velike razlike u stopama inflacije"
"Istraživanja vezana npr. za SAD, pokazuju da razlike u stopama inflacije koje proizilaze iz korpe čine tek jednu trećinu svih razlika. To sugeriše da su naše procjene donja granica i da su stvarne razlike između stopa inflacije domaćinstava značajno iznad naših procjena", kaže Tkalec.
Slično dokazuju istraživanja provedena i u nekim drugim evropskim i svjetskim zemljama. Britanski institut za fiskalne nauke tako je u radu o cheapflaciji nedavno otkrio da je prosječna kumulativna inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosila 26.6% u periodu od 2021. do 2023. godine, ali da je inflacija koja se odnosila na jeftinu robu i hranu bila odgovorna za čak 54.5% ukupne stope inflacije, što znači da je inflacija većinom "gurana" zahvaljujući rastu cijena jeftine robe.
